Na parlamentarnim izborima koji su se održali u nedjelju 21. svibnja premoćnu većinu glasova osvojila je konzervativna Nova demokracija (ND) dosadašnjeg premijera Kiriakosa Micotakisa. No ta većina ipak nije dovoljna da bi ND odmah formirala vladu pa se potkraj lipnja očekuje drugi krug izbora.
ND je osvojila 40 posto glasova, dvostruko više od ljevičarske Sirize s 20 posto, dok su socijaldemokrati iz PASOK-a dobili 11 posto.
Na ovim se izborima prvi put glasalo po sistemu proporcionalne zastupljenosti, prema kojemu je za osvajanje većine u parlamentu potrebno dobiti natpolovičnu većinu glasova, a u slučaju da nijednoj stranci to ne pođe za rukom, slijedi ili formiranje koalicije ili drugi krug izbora.
Micotakis se odlučio za ovo drugo, uvjeren da će dobiti dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade, budući da nova izborna pravila propisuju i da stranka koja u drugom krugu osvoji najviše glasova dobiva dodatna mjesta u parlamentu.
„Politički potres koji se danas dogodio govori nam da je potrebno ubrzati proces definitivnog rješenja kako bi naša zemlja čim prije za kormilom dobila iskusnu ruku', poručio je Micotakis nakon zatvaranja birališta.
Ovo su bili prvi parlamentarni izbori nakon što su međunarodne financijske institucije prestale provoditi strogi nadzor nad grčkom ekonomijom nametnut u sklopu programa pomoći („bailouta“) tijekom skoro desetogodišnje financijske krize. Mjere takozvane trojke – Međunarodnog monetarnog fonta, Evropske komisije i Evropske središnje banke – počele su se provoditi 2010. godine, nakon što je Grčkoj zbog prezaduženosti prijetio bankrot. Gotovo sav novac (90 posto) koji je trojka pozajmila Grčkoj potrošen je na spas banaka, a nametnuti uvjeti izbrisali su četvrtinu ekonomije, devastiran je javni sektor, nezaposlenost je bila 25 posto a kod mladih više od 50 posto. Istraživanja su pokazala i 35-postotni porast stope samoubojstava među radno sposobnom populacijom u prve dvije godine mjera štednje.
Uoči izbora, vodeći mediji poput The Economista i kod nas Jutarnjeg lista, bombastično su objavili da je 'bolesnik s juga Balkana' napokon 'spašen' jer se 'nakon desetljeća stezanja remena i hitnih ekonomskih mjera zemlja oporavila'. 'Grci uzbuđeno očekuju trostruki B minus, što je, inače, najniža pozitivna investicijska ocjena rejting agencija', izvijestio je uzbuđeni Jutarnji, objasnivši i kako je žuđeni rejting uvjetovan 'nastavkom reformi i političke stabilnosti' nove vlade.
BDP je u protekle dvije godine narastao za 8,4 odnosno 5,9 posto, dug se smanjio na 171 posto, a direktne strane investicije porasle su prošle godine za 50 posto. Turizam je gotovo pa dosegnuo razinu od prije pandemije, prodaja nekretnina strancima učetverostručila se u odnosu na pretkriznu 2007. godinu, a Grčka se sada može nastaviti zaduživati po sličnim uvjetima kakve ima Italija.
Idilu kakvu propagiraju ovi mediji kvare „jedino“ posljedice brutalnih mjera štednje zbog kojih Grčka i danas ima jednu od najvećih stopa siromaštva u EU. Štoviše, podaci Financial Timesa pokazuju da je minimalna plaća danas manja 30 posto, a prosječna 25 posto niža nego što je bila 2010. godine, a unatoč rastu, BDP je i dalje na 80 posto onoga od prije krize.
Osim što će nastaviti s mjerama štednje, premijer Micotakis, bankar obrazovan na američkom Harvardu, u predizbornoj je kampanji obećao i dodatno smanjenje poreza i povećanje stranih investicija, kao i veće fokusiranje na nacionalnu sigurnost odnosno jačanje policijskih i vojnih kapaciteta.
Micotakisova vlada već je započela i produljenje čelične, pet metara visoke barijere na granici s Turskom, čija će ukupna duljina biti gotovo 80 kilometara. Budući da je u pitanju vanjska granica Evropske Unije, ministar unutarnjih poslova Takis Teodorikakos tim je povodom u siječnju u obilazak gradilištem poveo ambasadore niza evropskih zemalja.
Fizička zabarikadiranost s ove strane EU granice simbolizira definitivan povratak Grčke u vodeće ekonomsko-političke tokove Evropske Unije, čemu je nemalo doprinio krah vjerodostojnosti Sirize. Taj je krah započeo 2015. godine, kada je tadašnja vlada šefa Sirize Aleksisa Ciprasa prihvatila uvjete trojke iako je na referendumu 62 posto građana glasalo protiv mjera štednje i za izlazak iz eurozone.
Štoviše, Nova demokracija vodila je u anketama čak i u vrijeme najgore željezničke nesreće u povijesti Grčke, u kojoj je poginulo 57 osoba. Nakon nesreće dogodili su se masovni protesti i tužba obitelji žrtava podignuta niti tjedan dana prije izbora, protiv samog Micotakisa i niza drugih dužnosnika. Novoj demokraciji nije naštetio ni prošlogodišnji skandal s prisluškivanjem, kada je premijer priznao da državna obavještajna agencija prisluškuje novinare i opozicijske političare, među kojima i predsjednika PASOK-a Nikosa Androulakisa.
U prosincu prošle godine belgijska policija uhapsila je grčku potpredsjednicu Evropskog parlamenta Evu Kaili zbog sumnje na korupciju i pranje novca s ciljem da Katar bude domaćin svjetskog nogometnog prvenstva. Kaili je članica PASOK-a, nekoć vodeće socijaldemokratske stranke, koju je Siriza definitivno zamijenila na tom mjestu.
U parlament su ušli i komunisti (KKE) s nešto više od sedam posto glasova, te jedna stranka ekstremne desnice, dok Mera 25 bivšeg Ciprasovog ministra financija Janisa Varufakisa nije prešla izborni prag od tri posto.
Uoči izbora Vrhovni sud zabranio je sudjelovanje u izborima Nacionalnoj stranci, nasljednici neonacističke Zlatne zore, nakon što je njezin osnivač Ilias Kasidiaris osuđen na 13 godina zatvora zbog ključne uloge u toj zločinačkoj organizaciji.
