Nema puno tema o kojima se uoči i nakon američkih predsjedničkih izbora više govorilo i pisalo od fenomena tehnološkog milijardera Elona Muska i njegove uloge u nadolazećoj administraciji Donalda Trumpa. U većini tih analiza tvrdi se da će Musk, sa svojim golemim međunarodnim poslovnim interesima i "vlastitom" vanjskom politikom, dobiti političke ovlasti bez presedana zahvaljujući bliskom odnosu s Trumpom. Ponegdje se naglašava da se njegovi interesi ne poklapaju uvijek s interesima SAD-a, pa ni s onima Trumpovog pokreta MAGA (Make America Great Again), što bi moglo dovesti do problema u trenutnom odnosu međusobnog obožavanja, a samo se rijetki usuđuju prognozirati da će ova romansa završiti vrlo brzo. Jedan od takvih je povjesničar David Nasaw, koji je u gostujućoj kolumni u New York Timesu ustvrdio da će se Musk "pridružiti dugačkoj listi genijalnih biznismena donatora koji su ležerno odbačeni nakon što su poslužili svrsi".
Nasaw je autor biografija trojice najvećih kapitalista 19. i 20. stoljeća – industrijalca Andrewa Carnegieja, medijskog mogula Williama Randolpha Hearsta i financijaša Josepha P. Kennedyja, koji su svi imali velike političke ambicije da bi ih nakon izbora predsjednici na čijoj su se pobjedi angažirali uglavnom ignorirali. Oslanjajući se na povijest, Nasaw je stoga uvjeren da će Muskove kompanije nesumnjivo profitirati od Trumpovog mandata, ali i da bi mu bilo pametnije zaboraviti na grandiozne planove u kojima on postaje šef nepostojećeg Ministarstva za efikasnost države i provodi mjere štednje teške dvije tisuće miijardi dolara. Rezanje federalne potrošnje za trećinu, piše Nasaw, bilo bi tako brutalno da je nemoguće zamisliti republikansku većinu koja bi iza toga stala jer bi to bilo političko samoubojstvo.
Povjesničareva predviđanja demantirao je, barem zasad, izabrani predsjednik Donald Trump najavom da će Musk i još jedan biznismen, Vivek Ramaswamy, voditi upravo to "ministarstvo". "Manja i efikasnija vlada s manje birokracije bit će savršen poklon Americi za 250. godišnjicu Deklaracije o nezavisnosti", napisao je izabrani predsjednik, ne objasnivši pritom znači li to da će se osnovati novo ministarstvo i hoće li ta dvojica u njemu biti angažirani kao dužnosnici ili kao neformalni savjetnici.
Nije jasno ni koliko će se daleko ići u najavljenom masakru državne potrošnje, koji bi po Ramaswamyju trebao obuhvatiti i Ministarstvo obrazovanja, FBI, Poreznu upravu, međunarodnu pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu, te čak 75 posto zaposlenika federalne administracije. Istovremeno s tom Trumpovom najavom počeli su se ocrtavati i obrisi novog sastava Senata i Zastupničkog doma Kongresa, koji daju naslutiti da samouvjereni povjesničar Nasaw možda i nije u pravu kada predviđa da nijedna republikanska većina nije tako luda da barem djelomično podrži Muskove i Ramaswamyjeve planove.
SpaceX-ove nove rakete trenutno su predmet nadzora više federalnih agencija, pa tek treba vidjeti kako će se regulirati potencijalni sukob interesa koji će proizaći iz Muskove funkcije u vladi
Južnoafričko-američki inženjer i biznismen, vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, do prije dvije godine deklarirao se kao politički centrist i demokrat. Nakon toga je počeo donirati konzervativne organizacije, a Donalda Trumpa službeno je podržao nakon pokušaja atentata na njega u srpnju. U Trumpovu kampanju upogonio je svoju društvenu mrežu, u odnosu na druge tako sadržajno nereguliranu da su u njoj uz konzervativne i neoliberalne agitatore svoje mjesto našli i ljevičarski disidenti. Počeo je nastupati na njegovim predizbornim skupovima i republikancima donirao 130 milijuna dolara, a rezultate izbora dočekao u Trumpovom resortu na Floridi.
Ni ostali tehnološki milijarderi nisu se u ovoj kampanji držali podalje od Trumpa, za razliku od one prethodne prije osam godina kada su ga ignorirali ili podržavali njegovog protivnika. Osvetoljubivi Trump zbog toga ih je optuživao da mu podmeću na svojim internetskim platformama, a vlasnik Amazona i Washington Posta Jeff Bezos tada je tvrdio i da je Trump vršio pritisak na Pentagon da otkaže postojeći ugovor s njegovom kompanijom. Ni odnos Big Tech menadžera i administracije Joea Bidena nije bio na visini očekivanja ovih prvih, unatoč tome što je ta industrija sve donedavno većinski bila sklona upravo Demokratskoj stranci. Dapače, Bidenova administracija u posljednje četiri godine pokrenula je niz antimonopolskih tužbi protiv Amazona, Applea, vlasnika Facebooka Mete i vlasnika Google Alphabeta. Google je nedavno i sudski proglašen monopolistom, pa je državno odvjetništvo najavilo da će tražiti razbijanje kompanije na manje dijelove.
Menadžeri iz Silicijske doline stoga ovog puta nisu ponovili grešku iz prvog Trumpovog mandata već su republikanskom kandidatu dali izdašne donacije, a oni koji to nisu učinili nakon objave rezultata izredali su se s oduševljenim čestitkama. Uz Muska, Trumpovoj kampanji najviše su donirali suosnivač PayPala Peter Thiel, vlasnici investicijske tvrtke rizičnog kapitala Andreessen Horowitz i Muskov zemljak, također ulagač rizičnog kapitala David Sacks. Nakon izbora čestitali su mu pak donatori demokrata Bill Gates te Tim Cook iz Applea i Sam Altman iz kompanije za umjetnu inteligenciju OpenAI.
Bezos, ranije također donator demokrata, uoči izbora je čak intervenirao da Washington Post ne objavi službenu podršku Kamali Harris, a jedino se vlasnik LinkedIna Reid Hoffman usudio napisati da nije sretan ishodom izbora. Tehnološki tajkuni imaju od Trumpa velika očekivanja i u smislu zaustavljanja pokušaja regulacije industrije i u smislu nastavka milijarde dolara teških ugovora koje imaju s državom. Nakon terorističkih napada 11. rujna, a naročito posljednjih godina, kompanije iz Silicijske doline duboko su se ispreplele sa sigurnosno-obavještajnim aparatom na poslovima masovnog nadzora, analize podataka i proizvodnje tehnologija za bespilotne letjelice i umjetnu inteligenciju, a "defence tech" (obrambena tehnologija) najbrže je rastuća industrija za ulagače rizičnog kapitala.
Elon Musk jedan je od najvećih kontraktora države, zbog čega ima i odobrenje za pristup dijelu povjerljivih informacija. Njegova kompanija SpaceX ima ugovore s Ministarstvom obrane, koje njezin sustav za pristup internetu Starlink koristi za obavještajne djelatnosti, a Starlinkovih 7.000 satelita za svoja istraživanja upotrebljava i svemirska agencija NASA. Ukupno je tijekom posljednjih deset godina SpaceX dobio ugovore s državom vrijedne više od deset milijardi dolara. No SpaceX-ove nove rakete trenutno su predmet nadzora nekoliko federalnih agencija, pa tek treba vidjeti kako će se regulirati potencijalni sukob interesa koji će proizaći iz nove Muskove funkcije u vladi. "Brže mi možemo izgraditi raketu nego što oni mogu riješiti papirologiju.
To je kao Guliver kojega su privezali milijuni malih struna. Nije problem nijedna pojedinačna, ali problem je kada ih ima milijun", rekao je Musk povodom činjenice da su agencije za zaštitu okoliša stopirale izgradnju mjesta za lansiranje raketa u Texasu jer je smješteno u blizini nacionalnog parka. Slično tome, njegova kompanija Neuralink, koja proizvodi čipove koji se ugrađuju u mozak, trenutačno je predmet dvadesetak istraga i tužbi različitih državnih agencija, a Musk bi sada u ulozi neke vrste dužnosnika mogao biti u prilici nadzirati rad tih agencija. Još jedna njegova kompanija, Tesla koja se bavi proizvodnjom električnih automobila, velike novce uložila je u razvoj autonomnih robotaksija, što su također usporila zanovijetanja regulatornih tijela.
Donald Trump, inače, u korist industrije fosilnih goriva u kampanji je napadao Joea Bidena zbog njegovih subvencija industriji električnih automobila, no ubrzo nakon službene Muskove podrške promijenio je ploču. Sam Musk kaže, pak, da mu ni ukidanje subvencija ne bi predstavljalo problem jer to ne bi naštetilo njemu već samo njegovoj konkurenciji. S druge strane, štetu bi mu moglo prouzročiti Trumpovo pokretanje "trgovinskog rata" s Kinom jer Tesla tamo ima veliku tvornicu, a trećina prodaje odvija se upravo u toj zemlji. No tržišta zasad to ne brine pa su dionice Tesle nakon izbora porasle za 15 posto.
Kada je u pitanju Muskova "vanjska politika", ona se dobrim dijelom sastoji od regulatornih, pravnih i sindikalnih okapanja s institucijama u nizu država, te susreta s latinoameričkim neoliberalima kakvi su argentinski predsjednik Javier Milei i bivši predsjednik Brazila Jair Bolsonaro. No američki mediji najviše problematiziraju njegov prilično misteriozan odnos s režimom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Svi se, naime, pitaju koliko utjecaja Putin ima na čovjeka enormno uvezanog s vojno-obavještajnim aparatom SAD-a, te istovremeno govore da kontakti postoje i da su česti, iako nitko za to nema baš puno dokaza. Musk i Putin potvrdili su da su imali samo jedan telefonski razgovor, i to o svemirskoj tehnologiji u travnju 2021., dakle prije početka rata u Ukrajini.
No u analizi koju je krajem listopada objavio Wall Street Journal (WSJ), navodi se da je Musk u više navrata razgovarao s nizom ruskih dužnosnika tijekom 2022. i prošle godine. Jedan od njih je, piše WSJ, bivši Putinov šef kabineta Sergej Kirijenko, koji je u rujnu ove godine u SAD-u optužen za kreiranje "ruske dezinformacijske kampanje" uoči pretprošlih izbora u toj zemlji, između ostalog i preko Muskovog X-a.
Uz razgovore s ruskim dužnosnicima, kao problematično ponašanje Elona Maska u vodećim medijima navodi se i da su se Rusi na nepoznat način dočepali pristupa terminalima Starlinka. Prije toga Musk je tu tehnologiju donekle nevoljko ustupio ukrajinskoj vojsci, opisavši tu situaciju riječima da "što god u vezi toga učiniš, nije dobro". Na navode da satelite koristi i Rusija rekao je da su joj terminali vjerojatno prodani indirektno preko trećih zemalja. Poznato je da je Starlink u jednoj situaciji 2022. blokirao pristup svojim satelitima ukrajinskoj vojsci jer ih je ona kanila iskoristiti za napad na rusku crnomorsku flotu na Krimu. Musk je tada objasnio da je to učinio jer zna da je Krim za ruski režim "crvena linija" i da ne želi sudjelovati u eskalaciji sukoba.
Putin je, opet navodno, u korist Kine od Muska tražio i da ne aktivira internetske usluge Starlinka u Tajvanu. Usto, X je u veljači u realnom vremenu prenosio dvosatni intervju konzervativnog komentatora Tuckera Carlsona s Vladimirom Putinom u Kremlju, dok su tradicionalni mediji svojim publikama ponudili prepričane verzije razgovora. Intervju, koji su mahom opisali kao dosadan i medijski bezvrijedan, na X-u je pogledalo 215 milijuna ljudi.
