"Pohlepa je dobra", glasovita je rečenica koju Michael Douglas izgovara kao burzovni mešetar Gordon Gekko u filmu "Wall Street". Pohlepa je bezgranična, možemo mirne duše napisati nakon nove runde borbe Elona Muska za kompenzaciju u vrijednosti 56 milijardi dolara koliko mu je namijenio proizvođač automobila Tesla za njegovo vođenje kompanije. Visina nagrade ovisi o porastu tržišne vrijednosti kompanije. Multimilijarder koji ne podnosi mnogo toga, počevši od sindikata i radničkih prava, dobro podnosi dodatne milijarde dolara. Teslu je, eto, vodio filantropski, besplatno, i doveo gdje jest pa su mu investitori još prije šest godina odobrili najveću kompenzaciju u povijesti.
Svoj besplatni rad Musk je tako trebao pristojno kapitalizirati, ali na tom putu mu se u siječnju ove godine ispriječila sutkinja Kathaleen McCormick iz savezne države Delaware. Sutkinja je de facto poništila odluku većine investitora i zaključila da je riječ o neshvatljivo velikoj svoti koja nije poštena prema dioničarima. U travnju je uprava Tesle ponovo odlučila pokrenuti akciju isplate kompenzacije Musku, a ovaj put probleme mu stvaraju oni koji prije šest godina uglavnom nisu bili problematični – dioničari Tesle. Protiv isplate je Norveški državni mirovinski fond, inače vrijedan 1,7 bilijuna dolara, a koji je protiv toga bio i 2018. Taj fond nastao je na temelju norveške nafte i višak novca država je slijevala u njega kako bi Norvežanima osigurala pristojan život i kad nafte ne bude.
Fond novac investira u dionice, a investirao je i u Teslu. Vlasnik je 1,5 posto svih izlistanih dionica na svijetu. Osmi je dioničar Tesle, a njegovih 0,98 posto dionica vrijedi 7,7 milijardi dolara. Fond cijeni "znatnu vrijednost stvorenu pod vodstvom gospodina Muska od datuma dodjele 2018.", ali "i dalje smo zabrinuti zbog ukupne veličine nagrade". Fond će također podržati prijedlog dioničara kojim se Tesla poziva na usvajanje politike slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja, dakle da se dopusti ono što Musk silno ne želi, a to su sindikati. To je uvelike posljedice štrajka radnika u Tesli u Švedskoj koji je počeo još u listopadu prošle godine. Čuvši sve što mu je norveški fond imao reći Musk je poručio da to "nije cool".
Realizaciji kompenzacije protivi se i Kalifornijski mirovinski fond zaposlenih u javnom sektoru koji je među 30 najvećih dioničara i ima ih oko 9,5 milijuna. I oni su zgrozili Muska koji je zaključio da su prekršili dogovor. Predsjednica uprave fonda Marcie Frost ne vjeruje da je naknada razmjerna učinku tvrtke. Isplati se protivi i Kaliforniji mirovinski fond državnih učitelja. I to je samo dio onih koji se protive realizaciji kompenzacije kojom bi Musk stekao kontrolu nad skoro 20 posto kompanije. No, iz njegove vizure ni to nije dovoljno. Uporno tvrdi da mu treba najmanje 25 posto.
Musk je reagirao kao razmaženo derište kojem ne daju omiljenu igračku. Preko direktorice Tesle, Robyn Denholm, poručio je da bi, ako mu dioničari ne odobre kompenzaciju, mogao i napustiti Teslu ili provoditi manje vremena u kompaniji jer postoje i "druga mjesta" na kojima bi mogao provoditi vrijeme. Denholm je rekla i da se u ovom slučaju ne radi o novcu. Ne realizira li se kompenzacija, Musk bi se mogao manje koncentrirati na Teslu, a više na svoje druge projekte pa je upitno kako bi firma ostvarila svoje velike ambicije i zato je bitno da se dioničari drže svog dijela pogodbe, tvrdi direktorica.
