Vatrena oluja koja je 7. siječnja počela harati drugim najvećim američkim gradom Los Angelesom uništila je 57 četvornih kilometara površine i oko 7.000 građevina u Altadeni (požar Eaton) i 96 četvornih kilometara površine i 5.000 građevina u naselju Pacific Palisades. To su podaci koje su vlasti Los Angelesa objavile u ponedjeljak 13. siječnja, kada je najavljeno i da će ponovno početi puhati topli vjetar Santa Ana, ovog puta s nešto slabijim udarima nego u prvoj fazi. Očekuju se brzine od maksimalnih 110 kilometara na sat, dok su proteklog tjedna udari dostizali 160 kilometara na sat.
U tjedan dana broj poginulih popeo se na 25, a još 29 ljudi vode se kao nestali, dok bi materijalna šteta mogla dosegnuti 150 milijardi dolara. Oko 200 tisuća ljudi još je u režimu evakuacije, a neki dijelovi grada i dalje sporadično ostaju bez struje. Tijekom kratke pauze u kojoj je Santa Ana prestala puhati vatrogasci su uspjeli staviti pod kontrolu ova dva najveća požara. Stigla im je i pomoć, no o snazi vjetra ovisit će hoće li avioni i helikopteri za gašenje moći letjeti. Što se tiče uzroka požara oni se još utvrđuju, a dosad su podignute četiri tužbe protiv kompanije za opskrbu električnom energijom Southern California Edison zbog njezine navodne uloge u požaru Eaton, dok se za požar u Pacific Palisadesu nagađa da je uzrok ljudski faktor.
To su ukratko suhe statistike o jednom od najrazornijih požara u novijoj povijesti Kalifornije, a riječ je o području koje ih je doživjelo mnogo. No kada je u pitanju analiza uzroka ovolike destrukcije može se primijetiti da se javni diskurs mahom svodi na optužbe protiv lokalnih vlasti i ideološki nabijene teorije urote usmjerene protiv liberalnih kalifornijskih elita, dok u tom diskursu ulogu slona u staklarnici igraju klimatske promjene. Kao u filmskoj satiri "Ne gledaj gore", većina američke javnosti odbija se suočiti s problemom pred kojim se osjeća nemoćnom, a republikanski establišment i horde poricatelja klimatskih promjena, predvođeni izabranim predsjednikom Donaldom Trumpom i njegovim pobočnikom milijarderom Eleonom Muskom, svim sredstvima tuku po vlastima savezne države koja je rekorderka u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Prema analizi portala Slate, primjerice, prvoga dana požara nijedna od vodeće tri televizije – CBS, NBC i ABC – nije spomenula klimatske promjene kao jedan od uzroka požara.
Kada su u pitanju optužbe protiv vlasti Kalifornije, njihove mete najčešće su guverner Gavin Newsom, gradonačelnica LA-ja Karen Bass i šefica vatrogasne službe (LAFD) Kristin Crowley. Newsom je, naravno, član Demokratske stranke, jednako kao i Bass koja je usto i Afroamerikanka, dok je Crowley lezbijka, što je sve zajedno konzervativcima poslužilo kao pogonsko gorivo za teoriju da su ih demokrati na ta mjesta postavili kako bi promovirali svoju ideologiju rodne i rasne različitosti nauštrb kompetentnosti.
Požari u LA-ju, šokantni kao i šteta koju su napravili i traumatični za one koji su njima pogođeni, samo su jedna manifestacija atmosferskog monstruma koji su oslobodile naše fosilne emisije, napisao je John Vaillant za Guardian
"Prioritet su im različitost i inkluzivnost umjesto kompetentnosti", napisao je Musk na svom X-u. "Ovo se događa kada se woke signaliziranje vrlina stavlja ispred sposobnosti", konstatirao je Donald Trump junior na očevoj društvenoj mreži Truth Social, dok je konzervativni komentator Matt Walsh ustvrdio da vlasti LA-ja "namjerno zabranjuju bijelim muškarcima da postaju vatrogasci". Glumac James Woods načelnicu Crowley smatra pak direktno odgovornom za to što su "hidranti bili prazni".
U stvarnosti, Kristin Crowley imenovana je na čelo LAFD-a 2022., nakon što je tamo radila 25 godina i nakon što se tijekom nekoliko prethodnih godina u službi dogodio niz slučajeva zlostavljanja, diskriminatornog ponašanja, pijančevanja za vrijeme gašenja požara i fizičkih napada bijelih vatrogasaca na (crne) bolničke pacijente i zatvorenike. Na web stranici Los Angeles Timesa može se pronaći cijeli fajl o tim incidentima, koji su u pravilu završavali bez ikakvih posljedica za počinitelje, a Crowley je dobila nezahvalan zadatak da iskorijeni takvo ponašanje.
Karen Bass i Kristin Crowley nakon razornih oluja 2024. (Foto: LAFD/Flickr)
"Presušeni hidranti" najčešće su spominjana optužba protiv vlasti LA-ja, uz ono o kresanju proračuna za vatrogasce. Trump je tako izjavio da su hidranti bili prazni zato što guverner Newsom "nije htio potpisati ugovor koji bi milijune galona vode sa sjevera preusmjerio u južnu Kaliforniju", a sve to kako bi "zaštitio bezvrijednu ribu gavun".
Direktorica vodovoda LA-ja Janisse Quiñones objasnila je, međutim, da je oko 200 hidranata presušilo zato što je pritisak na distribucijsku mrežu za vrijeme požara bio četiri puta veći nego ikada dotad te da ulični hidranti nisu kapacitirani za gašenje stotina kuća istovremeno, već samo jednu ili nekoliko njih. "Sustav se oslanja na tankove locirane na padini i trebalo mu je vremena, uz toliko ispumpavanja, da se ponovno napuni i uspostavi pritisak kako bi voda mogla teći uzbrdo", objasnila je.
Šefica LAFD-a Kristin Crowley, koju konzervativci napadaju zbog nekompetentnosti, u više se navrata obraćala gradskim vlastima žaleći se da "operacijski izazovi bez presedana" i gomile prekovremenih sati vatrogascima nisu adekvatno plaćeni
Gavun kojega je Trump spomenuo živi u bočatim vodama delte rijeke San Joaquin, koja je od vitalne važnosti za opskrbu pitkom vodom 30 milijuna ljudi i navodnjavanje velikih površina poljoprivrednog zemljišta. Nešto slatke vode zaista se šalje prema ušću kako bi se od prevelike slanosti zaštitili ekosustavi i poljoprivreda, no u pitanju su minorne količine. Što se tiče kresanja vatrogasnog proračuna za koje se optužuje gradonačelnicu Bass, naknadno obavljeni dokumenti pokazali su da je tvrdnja o smanjenju proračuna za 17,6 milijuna dolara nepotpuna s obzirom na to da je gradska uprava nakon pregovora sa sindikatima alocirala dodatan novac pa su sredstva za vatrogastvo zapravo povećana za 50 milijuna dolara. U pitanju je administrativna procedura zbog koje rezervirani dodatni novac nije bio uključen u proračun, ali je odobren u zasebnom fondu, a u studenom i pridružen vatrogasnom budžetu.
Unatoč tome, i sama šefica LAFD-a Crowley, koju konzervativci napadaju zbog nekompetentnosti, u više se navrata obraćala gradskim vlastima žaleći se da "operacijski izazovi bez presedana" i gomile prekovremenih sati vatrogascima nisu adekvatno plaćeni, te da se struktura vatrogasne službe nije mijenjala od 1960-ih unatoč porastu broja stanovnika i peterostrukom uvećanju broja izlazaka na teren u odnosu na to doba. S druge strane, Los Angeles Times je u utorak 14. siječnja objavio da su šefovi LAFD-a prvoga dana požara donijeli odluku da na poprište prvog požara ne rasporede oko tisuću dodatnih vatrogasaca i desetke vozila koji su bili u pripravnosti. Crowley je rekla da je u pitanju bila strateška odluka o tome kako s ograničenim resursima pokrivati i izlaske na teren na drugim lokacijama, potvrdivši i time teško prihvatljivu činjenicu da služba pred tako golemom prirodnom nepogodom nije imala praktički nikakve šanse.
Između 2020. i 2022. godine Kaliforniju je pogodila teška suša, dok je 2023. godine palo značajno više kiše od prosjeka. Posljednjih mjeseci ponovno nije bilo kiše, pa se bujna vegetacija koja je narasla u prethodnom periodu osušila i time postala pogodna za gorenje. Od svibnja prošle godine do danas u Los Angelesu je palo manje od milimetra kiše, a potom je zapuhala Santa Ana, vjetar čija je tipična sezona jesen. Klimatolog Daniel Swain sa Sveučilišta Los Angeles 2021. objavio je studiju u kojoj analizira te klimatske promjene, navodeći da konstantno sagorijevanje fosilnih goriva, odnosno ispuštanje stakleničkih plinova sve češće uzrokuje duge suhe jeseni, nakon kojih dolazi sezona također suhe, tople Santa Ane, što sve zajedno povećava rizik od požara. Linnia R. Hawkings sa Sveučilišta Columbia 2022. pokušala je uz pomoć kompjutorskih modela izračunati udio ljudski izazvanih klimatskih promjena na pojavu šumskih požara u Kaliforniji i Oregonu, pa došla do zaključka da bi se taj udio mogao odrediti na 40 posto.
Iste godine i UN-ov Program za okoliš (UNEP) zaključio je da klimatske promjene povećavaju rizik od razornih šumskih požara. U izvještaju na kojemu je radilo 50 znanstvenika iz svih dijelova svijeta procjenjuje se da će se taj rizik uslijed klimatskih promjena do kraja stoljeća povećati za skoro 60 posto. "Šumski požari mogu značajno utjecati na globalni ciklus ugljičnog dioksida. Požari u ekosustavima u kojima su spremljene velike količine ugljičnog dioksida rezultiraju otpuštanjem golemih količina CO2 u atmosferu i time povećavaju globalno zatopljenje, koje zatim povećava rizik od šumskih požara", piše u UNEP-ovom izvještaju.
Ilustrativan primjer tog začaranog kruga u kojemu ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu uzrokuje požare i obratno – požari oslobađaju velike količine ugljičnog dioksida – golemi je šumski požar koji se 2016. godine dogodio u kanadskoj državi Alberti. Kanadski novinar John Vaillant 2023. objavio je knjigu o tome pod naslovom "Fire Weather: The Making of a Beast" (Vatrena klima: Stvaranje zvijeri), u kojoj analizira direktnu vezu između toga požara i operacija crpljenja nafte iz uljnog pijeska u Alberti. Kanadske zalihe nafte iz uljnog pijeska treće su najveće zalihe nafte u svijetu i ujedno najveći izvor američkog uvoza nafte. Ekstrakcija nafte iz tog prirodnog materijala izrazito je energetski intenzivna i proizvodi tri do četiri puta više emisija CO2 nego konvencionalna nafta, a u tim je operacijama uništeno više od 800 tisuća kvadratnih kilometara šuma sa zalihama pitke vode većima i od one amazonske prašume. Ovo područje dio je takozvane borealne šume, najvećeg ekosustava na planeti koji se proteže Kanadom, Aljaskom, Rusijom i Skandinavijom i zatvara krug preko Islanda i Newfoundlanda.
U intervjuu američkom novinaru Chrisu Hedgesu početkom prošle godine Vaillant je ispričao kako je, iako se radi o subarktičkom području, temperatura u svibnju 2016. bila 32 stupnja Celzija, a vlažnost zraka samo 11 posto, što je usporedivo s Dolinom smrti u Kaliforniji. U kombinaciji s toplim vjetrom buknulo je pet požara koji su razvijali temperaturu od 500 stupnjeva, "više nego na Veneri", a "vatrene kugle letjele su 300 metara udalj". Vatrogasci na terenu rekli su mu da su "cijele kuće od krova do podruma izgorjele u roku od pet minuta", a fizičar i specijalist za gorenje Vytenis Babrauskas usporedio je snagu tog požara s onim kojim je američka vojska u Drugom svjetskom ratu spalila njemački grad Hamburg.
U tekstu koji je prije nekoliko dana napisao za britanski Guardian, Vaillant piše kako Los Angeles izgleda kao poprište eksplozije bombi zato što se energija otpuštena u tom urbanom požaru zaista mjeri megatonama usporedivima s nuklearnom eksplozijom. "Sva ta suvišna energija koju oslobađaju naše aktivnosti temeljene na izgaranju fosilnih goriva dovode to toga da normalni vremenski događaji, kakvi su šumski požari u južnoj Kaliforniji, metastaziraju u punokrvne katastrofe koje krše prirodne granice sezone, geografije i povijesnih normi. Požari u LA-ju, šokantni kao i šteta koju su napravili i traumatični za one koji su njima pogođeni, samo su jedna manifestacija atmosferskog monstruma koji su oslobodile naše fosilne emisije", napisao je Vaillant, koji današnjeg čovjeka naziva Homo flagrans, čovjek koji sagorijeva.
