"Najlakše bi bilo olako i bez razmišljanja otpisati ovo kao manifest jednog luđaka da bismo se time izbjegli suočiti s neugodnim problemima koje on identificira. Ali jednostavno je nemoguće ignorirati koliko su se dalekovidnima ispostavila mnoga predviđanja o modernom svijetu... Kada svi oblici komunikacije podbace, nasilje je nužno da bi se preživjelo. Njegove metode mogu nam se ne sviđati, ali ako pogledamo stvari iz njegove perspektive, to nije terorizam nego rat i revolucija", navodno je na društvenoj mreži Goodreads napisao 26-godišnji Luigi Mangione, osumnjičenik za ubojstvo menadžera u industriji zdravstvenog osiguranja Briana Thompsona u New Yorku 4. prosinca. Komentar je na platformi za razmjenu i recenzije sadržaja za čitanje objavljen u siječnju ove godine, a odnosi se na manifest pod naslovom "Industrijsko društvo i njegova budućnost" koji je 1995. godine napisao američki terorist Theodore Kaczynski, poznat kao Unabomber.
Kaczynski je osuđen na doživotni zatvor jer je u periodu od 1978. do 1995. izveo seriju napada pismo-bombama u kojima su ubijene tri i ranjene 23 osobe, a osim što je bio matematički genije s dijagnozom paranoidne shizofrenije, živio je kao pustinjak, ogorčen na utjecaj modernog društva i tehnologije na ljudski život i prirodu.
"Mirni protesti se ignoriraju, a ekonomski protest u postojećem sistemu nije moguć... Ove kompanije nije briga za vas, vašu djecu i vaše unuke. Ni najmanje ih ne uzrujava to što će spaliti planet za dolar, zašto bismo se onda mi ustručavali spaliti njih da bismo preživjeli?", napisano je u istoj recenziji koja se pripisuje Mangioneu, uspješnom studentu računalnih znanosti na Sveučilištu Pennsylvania, kojega je pet dana nakon ubojstva CEO-a najveće američke kompanije za zdravstveno osiguranje UnitedHealthcare (UH) policija uhapsila kao "osobu od interesa".
Spisateljica Joyce Carol Oates napisala je da bi ovakve izboje pametnije bilo shvaćati kao "vapaje iz srca duboko ranjene i izdane zemlje, vapaje stotina tisuća Amerikanaca koje bezočno eksploatiraju zdravstveni osiguravatelji"...
Mangione je pronađen u McDonald'su u Pennsylvaniji, nakon što ga je prepoznao zaposlenik restorana koji je prethodno vidio skrinšot nadzorne kamere. Policija je u ruksaku pronašla pištolj s prigušivačem, navodno izrađen na 3D printeru, i lažne dokumente te rukom napisan manifest, koji je nekoliko dana kasnije integralno objavio jedino neovisni novinar Ken Klippenstein. U njemu Mangione sugerira da je ubio i navodi kako "tržišna vrijednost UnitedHealthcarea raste, za razliku od životne dobi Amerikanaca", a kompanije "beskrajno profitiraju od zlostavljanja (naše) zemlje jer im američka javnost to dozvoljava".
Saznalo se i da je Mangione patio od kroničnih bolova uzrokovanih problemima s kralježnicom, ali i da je prošle godine operiran, kao i da potječe iz prilično imućne političko-poduzetničke, republikanske obitelji iz Marylanda. Obitelj posjeduje nekoliko country klubova te lanac domova za umirovljenike, dakle privatne zdravstvene ustanove. I njegov privremeno suspendiran pa ponovno aktiviran profil na društvenoj mreži X otkriva konfuznog mladog pripadnika Amerike kasnog kapitalizma; brinu ga utjecaj tehnologije na mentalno zdravlje, mogući distopijski scenarij u eri umjetne inteligencije i štetni učinci industrijske proizvodnje hrane, demografija, klimatske promjene i općenito budućnost ljudske vrste.
Mangione je u New Yorku proveo deset dana prije nego što je ubio 50-godišnjeg izvršnog direktora UH-a Briana Thompsona ispred ulaza u hotel Hilton na Manhattanu, gdje se održavala konferencija investitora kompanije. Nakon ubojstva internet su preplavili komentari, ponegdje opisani kao morbidni i "poplave mržnje", u kojima ljudi, pretpostavljajući motiv ubojstva, opisuju svoja loša iskustva s kompanijama za zdravstveno osiguranje i izražavaju odsustvo sućuti za ubijenog i njegovu obitelj.
Tu je i medicinska sestra zaposlena na hitnom prijemu kojoj je "fizički mučno" kada se sjeti pacijenata odbijenih u bolnici, kao i nebrojene horor priče žrtava nakaradnog sustava zdravstvenog osiguranja u SAD-u, kakav se metodom kuhane žabe uvodi i u Hrvatsku. Zbog toga je spisateljica Joyce Carol Oates napisala da bi ovakve izboje pametnije bilo shvaćati kao "vapaje iz srca duboko ranjene i izdane zemlje, vapaje stotina tisuća Amerikanaca koje bezočno eksploatiraju zdravstveni osiguravatelji i koji sada reagiraju na jedan jedini slučaj nasilja protiv jednog od njihovih mnogobrojnih direktora multimilijardera".
Portal Stat lani je ustanovio da se UnitedHealthcare rutinski služi algoritmima umjetne inteligencije prilikom odbijanja pacijenata. To prema nekim procjenama ima stopu "pogreške" i do 90 posto jer su algoritmi vjerojatno kalibrirani da odbiju što više zahtjeva
Neposredno nakon ubojstva mediji su objavili i da je policija pronašla čahure metaka na kojima su napisane riječi "osporiti, obraniti, svrgnuti" (deny, defend, depose), termini koji se povezuju sa strategijama kojima osiguravateljske kuće odbijaju zahtjeve pacijenata za pokrivanje troškova liječenja. Sintagma se prilično izvjesno referira na naslov knjige Jayja M. Feinmana, profesora prava na Sveučilištu Rutgers, pod naslovom "Delay, Deny, Defend". Knjiga, objavljena 2010. godine, istražuje upravo navedene prakse i nudi pravne savjete ljudima kako se protiv toga boriti.
Kompanija UnitedHealthcare s gotovo 50 milijuna osiguranika najveća je u svojoj branši, ujedno i najveći osiguravatelj ljudi starijih od 65 godina. Također upravlja i programima zdravstvenog osiguranja za tisuće poslodavaca i državnih odnosno federalnih Medicare programa, a otkad je 2021. Brian Thompson postao njezin CEO bilježila je značajan rast prihoda. Kompanija sa 140 tisuća zaposlenih povećala je profit s 12 milijardi, koliko je ostvareno u godini kada je Thompson postao CEO, na 16 milijardi dolara prošle godine.
Thompson je iste godine nagrađen paketom bonusa i dionica vrijednim 10,2 milijuna dolara i bio je među najbolje plaćenim menadžerima u kompaniji, a posjedovao je dionice UH-a vrijedne 20 milijuna dolara. U srpnju ove godine UH je imao tržišnu vrijednost od 474,3 milijarde dolara, a na ovogodišnjoj Forbesovoj listi 500 najvećih globalnih kompanija nalazi se na visokom osmom mjestu, odmah iza najvećih naftnih i tehnoloških kompanija kao što su saudijski Aramco i kineska državna naftna kompanija (na četvrtom, odnosno šestom mjestu) i Amazon i Apple (drugo i sedmo mjesto), a ispred naftnih kompanija ExxonMobil i Shell.
Firma je naročiti rast počela bilježiti nakon uvođenja Zakona o pristupačnoj skrbi, takozvanog Obamacarea, 2010. godine, kada je provela niz spajanja i akvizicija i prerasla u golemi konglomerat koji obuhvaća osiguranje, farmaciju i zdravstvene ustanove, zbog čega su federalne vlasti ove godine pokrenule istragu o mogućem kršenju antimonopolskih zakona. Uz to, prošlog proljeća jedan mirovinski fond sa Floride podignuo je tužbu protiv predsjednika UH-a Stephena Hemsleyja i još dvoje direktora, među kojima je i ubijeni Brian Thompson.
Joyce Carol Oates (Foto: Library of Congress Life/Wikimedia Commons)
Osumnjičeni su da su nezakonito dobili povjerljivu informaciju o pokretanju antimonopolske istrage te su nakon toga, predviđajući pad vrijednosti, prodali svoje dionice. Hemsley je tim manevrom zaradio više od 100 milijuna dolara, a Thompson 15 milijuna. Istovremeno, UnitedHealthcare nalazi se na prvom mjestu od 11 najvećih osiguravajućih kuća u Americi po udjelu odbijenih zahtjeva za pokrivanje troškova liječenja svojih osiguranika; ima stopu od čak 32 posto, dok je prosjek 16 posto.
Od uvođenja Obamacarea 2010. prihodi šest najvećih osiguravajućih kuća učetverostručili su se na 1,1 bilijun dolara, dok je istovremeno jedno nedavno istraživanje agencije Gallup pokazalo da samo 31 posto ispitanih ima pozitivno mišljenje o industriji zdravstvenog osiguranja. Među 25 entiteta obuhvaćenim istraživanjem lošije kotiraju samo industrija fosilnih goriva, federalna vlada i farmaceutska industrija. Glavni razlog omraženosti su enormni troškovi zdravstvenog osiguranja, a povrh toga još i učestala praksa tovarenja na grbaču pacijenata neočekivanih, prenapuhanih pa i potpuno fiktivnih troškova. Upravo je UH notoran po raširenosti te prakse, a portal Stat, specijaliziran za medicinu, ustanovio je u lanjskom istraživanju da se kompanija rutinski služi algoritmima umjetne inteligencije prilikom odbijanja pacijenata. To prema nekim procjenama ima stopu "pogreške" i do 90 posto s obzirom na to da su algoritmi vjerojatno kalibrirani tako da odbiju što više zahtjeva.
Federalni ured za zaštitu potrošača početkom listopada objavio je da medicinski dug ima više od 100 milijuna Amerikanaca, gotovo svaki treći, te da je ukupan iznos tih dugova veći od 220 milijardi dolara. Od deset najbogatijih država svijeta upravo se u SAD-u troši najviše novca na zdravstvo, ali ta zemlja ujedno ima i najgore zdravstvene ishode pa Amerikanci prosječno žive četiri godine kraće od stanovnika drugih industrijaliziranih zemalja. Procjenjuje se da svake godine uslijed odbijanja plaćanja troškova liječenja nepotrebno umre gotovo 70 tisuća ljudi, a pretjerani medicinski dugovi ujedno su i razlog osobnog bankrota u čak 40 posto slučajeva.
Unatoč svemu tome, trenutna politička konstelacija u zemlji ne samo da ne upućuje ni na kakvo eventualno poboljšanje već, dapače, postoji izvjesna mogućnost da bi iduće godine bez zdravstvenog osiguranja moglo ostati još gotovo četiri milijuna ljudi. Lani je, prema podacima statističkog zavoda, bez osiguranja bilo 26 milijuna ljudi, odnosno osam posto stanovništva. Brojka je ogromna, ali unatoč tome to je jedna od najnižih stopa u povijesti. Neprofitna zdravstvena organizacija KFF objavila je krajem studenog analizu iz koje proizlazi da će, u slučaju da republikanski kongres iduće godine ne odobri produženje programa Medicaid, devet saveznih država automatizmom također ukinuti svoja produljenja programa.
Te su savezne države već ranije donijele zakone kojima se predviđa obustava saveznog produljenja programa ako se obustavi federalno financiranje, a ugroženim programima pokriveno je 3,7 milijuna ljudi s niskim prihodima. Medicaidom je od 2010. godine obuhvaćeno više od 20 milijuna ljudi koji prethodno nisu imali zdravstveno osiguranje, a ukupan broj ljudi u ovom programu je 80 milijuna. Iz federalne blagajne pokriva se 90 posto troškova pa konzervativci od uvođenja Medicaida traže njegovo ukidanje, tvrdeći da je "preskup".
Izabrani predsjednik Donald Trump još se nije izjasnio o svojim planovima s tim programom, no vodeći konzervativni think tank za zdravstvo Paragon Health Institute nedavno je objavio preporuku koja daje nešto naslutiti. Institut, inače, vodi bivši Trumpov savjetnik za zdravstvenu politiku, a u preporuci se savjetuje postupno smanjenje federalnih dotacija saveznim državama za ovaj program zdravstvenog osiguranja od 90 posto do 2034. godine.
