Udruga PaRiter provela je krajem prošle godine onlajn istraživanje o menstrualnom siromaštvu koje je pokazalo da je trećina žena u Hrvatskoj prisiljena štedjeti na ulošcima jer su im preskupi. Dio njih zbog previsokih cijena kupuje manje kvalitetne menstrualne potrepštine, dok više od deset posto građanki Hrvatske nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka da bi ih redovito mijenjale. Isto toliko uopće ne može priuštiti kupnju uložaka.
Istraživanje o menstrualnom siromaštvu prvo je takve vrste provedeno u Hrvatskoj i jedno od rijetkih u Europi, kako navode iz PaRitera, a o relevantnosti teme govori podatak kako je upitnik ispunilo čak 6084 osobe koje su imale menstruaciju u posljednjih godinu dana, neovisno o rodnom opredjeljenju. Prosječna dob sudionica istraživanja je 31 godina, a zastupljene su bile osobe iz svih županija, pri čemu ih je najviše (22 posto) bilo s područja Grada Zagreba.
Više od trećine ispitanica (36,4 posto) navelo je da im se događa da moraju kupiti manje kvalitetne menstrualne potrepštine zbog cijena, pri čemu 8,3 posto navodi da je to često, a 28,1 posto ponekad. Više od 10 posto ispitanica je navelo da im se događa da nemaju dovoljno menstrualnih potrepština da ih mogu promijeniti kad god žele (11,9 posto), kao i da si ne mogu priuštiti menstrualne potrepštine (11,9 posto).
Njih 10 posto bilo je u situaciji da si ne može priuštiti lijekove za smanjenje boli, a 8,8 posto je navelo da im se događa situacija da uložak ili tampon ne promijene duže od 6 do 8 sati jer si ne mogu priuštiti više menstrualnih potrepština. Manji udio ispitanica je bio u situaciji da su ih morale posuditi od prijateljice ili nekog drugog jer si ih nisu mogle priuštiti (4.7 posto).
Većina sudionica najčešće koristi jednokratne higijenske uloške (74,1 posto), 13,6 posto koristi tampone, 9,1 posto menstrualnu čašicu, a 2,6 posto višekratne (perive) higijenske uloške. Jedan posto sudionica koristi nešto drugo (kombinaciju jednokratnih uložaka i tampona, kombinaciju jednokratnih uložaka i menstrualne čašice, menstrualne gaćice, menstrualni disk, pelene za odrasle, vatu, toaletni papir ili ubruse).
Sudionicama je postavljeno pitanje koliko otprilike mjesečno troše na menstrualne potrepštine. Njih 44,1 posto potroši do 35 kuna, a više od pola sudionica (55,9 posto) od 40 kuna na više. Pri tome trećina sudionica (33,5 posto) mjesečno na menstrualne potrepštine troši od 40 do 50 kuna, a 22,4 posto mjesečno troši od 55 kuna na više.
Osim toga, nešto manje od četvrtine ispitanica (24 posto) izjavilo je kako nema izabranog ginekologa, a analiza po dobnim skupinama pokazala je kako 76,7 posto ispitanih srednjoškolki nema ginekologa, dok je kod studentica to slučaj kod njih 40,6 posto.
Uz samu dostupnost menstrualnih potrepština i lijekova za ublažavanje boli, istraživanje je ispitalo i menstrualnu higijenu, uvjete kod kuće, na poslu, u srednjim školama i fakultetima koji (ne)omogućavaju održavanje menstrualne higijene te stigmu i sram povezan sa samom menstruacijom.
Kad je riječ o stigmi i sramu, istraživanje je pokazalo nisku prosječnu procjenu stida ili srama, osim kad je riječ o imenovanju te skrivanju potrepština kad se ide u toalet. Na pitanje koji naziv najčešće koriste kada govore o menstruaciji, najviše sudionica (48,9 posto) je navelo da koristi naziv menga. Termin „stvari“ koristi 19,1 posto, menstruacija 14 posto, menzis 5,3 posto, „oni dani“ 5,2 posto, a mjesečnica 4 posto. Ostale nazive koristi 3,5 posto sudionica, a to su teta/tetka (iz Rusije, Amerike, Njemačke, Francuske, u crvenom i sl.), termine „curim“, „krvarim“, neodređene termine „dobila sam“, „imam“, „oni dani“, „ono“, različite izvedenice iz riječi menstruacija (npr. „menstra“, „mengica“, „meca“, „menza“, menzica, menstra, mengis, mengusica), termine vezane za crvenu boju (npr. crvena armija, crveno, more, usijanje, crveni slapovi, crvenkapa, komunisti, Rusi). Neke sudionice menstruaciju imenuju kao živo biće (npr. prijateljica, frendica, gospođica, vještica), neke koriste termin problemi (tehnički, tekući), Perioda, PMS, Ženski dani/radosti/muke. Odgovori sudionica sadrže i kreativne termine kao što su npr. Dani uterusa, Las Cosas, Slapovi Niagare, Ne'š biti tata, slavlje moje ženstvenosti, itd.
Rezultati istraživanja su nadopunjeni i preporukama doc.dr.sc. Ana Marije Sikirić Simčić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, a sve kako bi se, navode iz PaRitera, problemi na koje ukazuju rezultati adekvatno adresirali s aspekta obrazovanja, osiguranja uvjeta za održavanje menstrualne higijene, osiguravanje menstrualnih potrepština, izmjene poreznih politika te ekologije.
U svojim preporukama Sikirić Simčić je navela kako je istraživanje ukazalo na nekoliko ključnih problema s kojima se susreću osobe koje menstruiraju, a to su menstrualni sram i stid, nerazumijevanje i osuđivanje okoline, nemogućnost održavanja adekvatne menstrualne higijene, nedovoljno poznavanje različitih oblika menstrualnih potrepština, njihova nedostupnost, kao i nedostupnost lijekova za smanjenje bolova te izostanak s radnog mjesta ili škole zbog bolova, nedostupnosti potrepština i nedostatnih higijenskih uvjeta.
Sikirić Simčić je nadodala kako bi ovi problemi vjerojatno bili još izraženiji da je riječ o istraživanju napravljenom na nacionalnom uzorku gdje bi se obuhvatile i ispitanice koje žive u lošijim materijalnim uvjetima gdje nemaju pristup internetu.
Prema njenom mišljenju, potrebno je podizanje razine zdravstvenog obrazovanja na temu menstruacije, osiguravanje osnovnih higijenskih uvjeta i dostupnosti menstrualnih potrepština na radnom mjestu, školi i fakultetima, poticanje korištenja višekratnih menstrualnih potrepština u svrhu smanjenja negativnih okolišnih učinaka jednokratnih menstrualnih proizvoda te smanjenje financijskog opterećenja menstrualnih potrepština na budžet kućanstva.
