I godinu dana od njenog pokretanja, turistička tura "Šetnja s Titom", koju je inicirala bivša novinarka i PR menadžerica Danijela Matijević, a tokom koje se obilaze lokacije vezane uz život Josipa Broza Tita i njegov rad u Zagrebu, izaziva veliki interes s jedne i napade s druge strane. Podsjetimo, uz lokacije važne za povijest NOB-a, ali i poslijeratni socijalizam, tura obuhvaća obilazak Crne Katice, lokomotive kojom su Židovi odvoženi u logore, Botaničkog vrta, gdje je 1941. izveden napad na ustašku jedinicu, trga koji je doskora nosio Titovo ime, Prolaza sestara Baković koje su dale živote u borbi protiv ustaškog režima…
- Time odajem počast revolucionarnoj prošlosti ovih prostora i podsjećam na blagostanje koje je vladalo za vrijeme Tita. A i Titov renome u zemlji i svijetu zaslužuje takve akcije i podsjećanja na njegovo djelo, iako sudionicima govorim i o nekim negativnostima njegovog režima – kaže Danijela Matijević za Novosti.
Pokretačica ture ističe interes koji za taj projekt vlada među domaćima i strancima, i to ne samo turistima.
- Neke nevladine organizacije organizirale su obilaske Zagreba, i to vrlo kvalitetne, vezane uz otpore i stradanja u Drugom svjetskom ratu, ali one su sredstva za njih dobile preko projekata. Ovo je jedina privatna inicijativa koje je i pored interesa ljudi daleko od isplative, ali to ne radim samo iz komercijalnih razloga, nego i da skrenem pažnju da Tito, kao i antifašizam u zadnjih 30 godina nisu, najblaže rečeno, zastupljeni u hrvatskom društvu – dodaje ona.
Jedan od razloga zašto Matijević na tome inzistira nije samo neupućenost dobrog dijela javnosti, nego i verbalni napadi i govor mržnje kojima je bila izložena zbog svoje inicijative. Pritom je svojevremeni napad Igora Peternela iz Domovinskog pokreta, koji se obrušio na Turističku zajednicu Grada Zagreba jer je u svoje brošure uvrstila i "Šetnju s Titom", uz optužbe da je riječ o provokaciji i sramoti, samo jedan od njih. Za to vrijeme su mišljenja građana podijeljena. Dok jedni smatraju da takve ture nisu potrebne, a drugi da je riječ o iznimno društveno korisnom projektu, treći razmišljaju o – zaradi. Pritom se pozivaju na primjer Općine Kumrovec, čiji se proračun oslanja na Dan mladosti-radosti. Naime, mnogi od deset do petnaest hiljada Titovih poštovalaca, koji se toga dana sjate u Kumrovec, u tom selu ostave i dobre pare.
