Novosti

Kultura

Svi se prepoznaju u ‘Srbenki’

‘Lako se uživjeti u poziciju žrtve, ali realnost kaže da svi mi participiramo u stvaranju žrtve, što je teže prepoznati i prihvatiti’, kaže redatelj Nebojša Slijepčević, čiji je dokumentarni film proteklog vikenda osvojio tri nagrade

Dokumentarni film ‘Srbenka’ Nebojše Slijepčevića niže nagrade gdje god da se pojavi i ako ovako nastavi mogao bi postati najnagrađivaniji hrvatski dokumentarac. ‘Srbenka’ je samo proteklog vikenda dobila tri važne nagrade. Nakon što je na najstarijem europskom festivalu, 59. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma Festival dei Popoli u Firenzi, zaslužila nagradu ‘Pogled drugoga’ za ostvarenja koja pridonose uspostavljanju dijaloga između različitih kultura i religija te potom trijumfirala na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma o ljudskim pravima Verzio u Budimpešti, gdje je nagrađena kao najbolji film o ljudskim pravima, ‘Srbenka’ je na beogradskom Filmskom festivalu Slobodna Zona dobila Posebno priznanje u regionalnoj selekciji.

Zanimljivo je da film koji se bavi ksenofobijom i nacionalizmom kroz priču djevojčice Nine, a koja u ranoj dobi shvaća da je ‘manjinska’ Srpkinja, a ne ‘većinska’ Hrvatica, podjednako dobro prolazi u državama bivše Jugoslavije i šire, po Europi i svijetu.

- I mene je to donekle iznenadilo. Gdje god dođemo na strane festivale, obavezno pitam publiku koji dijelovi filma im se sviđaju i postoji li nešto što ne shvaćaju. Odgovor koji dobijem je više-manje svuda isti: svatko prepoznaje svoju lokalnu priču. U Rumunjskoj se javila Mađarica koja živi u Rumunjskoj. Kazala je da je u filmu prepoznala sebe kao pripadnicu manjine u toj državi. Slično je kazala i jedna žena s Bliskog istoka. Mislim da je Miljenko Jergović nakon projekcije u Beogradu dobro rekao da se nitko nema pravo identificirati sa žrtvom, s Ninom, nego da se svi moramo identificirati s onima koji su učinili da se Nina osjeća loše. Lako se uživjeti u poziciju žrtve, ali realnost kaže da svi mi participiramo u stvaranju žrtve, što je teže prepoznati i prihvatiti - kaže Slijepčević za Novosti.

Govoreći o filmu, koji je uz još dva dokumentarca izabrao za prikazivanje na festivalu Slobodna zona, Jergović je poručio publici da dobro pazi kako gleda ‘Srbenku’. ‘Dobro pazite kako gledate ovaj film jer nemate pravo da se identificirate s Ninom. Vi imate pravo da se identificirate s onima zbog kojih se Nina ovako osjeća. Ako mislite da se to u Beogradu ne događa, griješite. Jeste li u posljednjih 28 godina vidjeli film o emocijama i sudbinama Albanaca u Beogradu, da li ste na dućanima Albanaca vidjeli da piše ime vlasnika?’, rekao je Jergović i nastavio da se radi o filmu o miru, o Nini Batinić koja se rodila deset godina nakon završetka rata. ‘To je film o cijelom jednom identitetu. Ovako izgleda biti hrvatski Srbin s 12 ili 52 godine. Ja sam Hrvat koji živi u Hrvatskoj i imam probleme zato što ih sam prizivam. Ja sam to odabrao, Nina svoje nije odabrala’, istaknuo je Jergović.

Dodjeljujući nagradu u Firenzi, žiri je obrazložio da ‘Srbenka’ odražava nedavnu nacionalnu i europsku dramu u zbunjenim očima djevojke koja na svojim ramenima nehotice nosi težinu tragične prošlosti. ‘U igri zrcala ona se, čini se, identificira s vršnjakinjom ubijenom prije trideset godina. Ne bismo li stoga jasno i glasno trebali reći da nacionalnost ubijene tinejdžerke nije bitna, bila ona Srpkinja ili Hrvatica; Talijanka ili Francuskinja, već da se radi o sramotnom činu za čovječanstvo?’, objasnio je žiri.

Nagrada u Beogradu deseta je za film koji je nastao za vrijeme proba za kazališnu predstavu ‘Aleksandra Zec’ Olivera Frljića, među kojima se svakako ističe Doc Alliance nagrade s Filmskog festivala u Cannesu. Ali, to nije sve.

- Idući festival na koji idemo najvažniji je festival dokumentarnog filma u svijetu. Radi se o IDFA-i u Amsterdamu gdje će idući tjedan biti prikazan u programu ‘Best of Fests’, najboljih filmova ove godine čija premijera nije bila na tom festivalu. To je izuzetno bitna počast filmu. IDFA je za dokumentarce ono što je Liga prvaka za nogometne ekipe. A nakon toga idemo dalje u Maroko i Meksiko. Teško mi je i pratiti sve skupa, s obzirom da se moram orijentirati na nove projekte - zaključuje Slijepčević.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više