Zahvaljujući programu reelektrifikacije SIO (Sanacija i obnova), do kraja 2020. ili najkasnije u prvim mjesecima 2021. godine, sva bi domaćinstva koja podnesu zahtjeve, trebala biti reelektrificirana, odnosno trebala bi ponovo uživati u blagodati struje koju su imali do ratnih i poratnih devastacija – uništavanja i paljenja kuća, odnošenja žica i rušenja dalekovoda.
Za razliku od procesa obnove kuća, koji je značajnije pokrenut 2004. godine i koji se još uvijek provodi, po pitanju reelektrifikacije na koju se obavezala hrvatska država, od 2011. vladala je tiha opstrukcija u vladi i HEP-u. Stoga su domaćinstva u značajnijem broju počela dobivati struju tek od 2018. godine. Dotad je vladala paradoksalna situacija da se ljudi u mnogim sredinama nisu vraćali u obnovljene kuće, kako zbog nedostatka struje, tako i zbog nemogućnosti egzistencije. Ali prije nego što su po kućama povratnika zasijale žarulje i zazujali hladnjaci, moralo se ponovo razvući elektro-mrežu, od stupova i žica do trafostanica pa konačno do brojila u kućama. Sve to je rezultat dogovora SDSS-a s Vladom u kojem je jedna od točaka bio konačni završatak reelektrifikacije kuća koje su u Oluji i nakon nje ostale bez struje.
- Dugo je vladao neproglašeni moratorij na reelektrifikaciju; razgovarali smo s ministrima, ali ništa nije učinjeno, tako da je proces krenuo tek od 2018. Istina ne uvijek dinamikom koju očekujemo - kaže predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac. Ujedno poziva korisnike kojima struja ponovo treba biti uvedena, da se jave i podnesu zahtjev za reelektrifikaciju. Ne mogu ih isključivo tražiti lokalni aktivisti; oni se sami moraju prijaviti.
- Do kraja 2018. na elektromrežu su priključena 74 domaćinstva na području Zadarske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije i za te priključke bila su osigurana sredstva iz plana investicija HEP-a u 2017. i 2018. godini – navodi Branko Jurišić, koordinator HEP-ovog programa za reelektrifikaciju. Ističe da se u suradnji s lokalnom zajednicom i aktivistima na terenu, od potencijalnih korisnika pokušava dobiti zahtjeve za priključcima koji su potrebni kako bi mogla biti pokrenuta redovna procedura u vezi s radovima i sklapanjem ugovora o korištenju mreže.
- Za 2019. godinu, za reelektrifikaciju je bilo osigurano 16 miliona kuna. Dogovoreno je da HEP za potrebe reelektrifikacije u 2020. izdvoji 20 miliona kuna kroz potpisivanje Aneksa ugovora između HEP-a i HEP-a ODS. Izgradnjom distributivne mreže i uvođenjem struje u domaćinstva na osnovu tih sredstava, praktično bi pokrili oko 90 posto korisnika koji su na listi čekanja - kaže Jurišić.
No dok se sve ne svede na prijeratno stanje, ima još dosta da se radi. Na području Elektrodalmacije Split, radi se na tri priključka u naselju Koljani-Katići na području Grada Vrlike. Izrađen je idejni projekt i ishodovani svi posebni uvjeti od strane javno pravnih tijela.
- Priključni-spojni vod od 20 kV nalazi se većinom na trasi državne ceste D1 u nadležnosti Hrvatskih cesta. Kada su napisani tehnički uvjeti, naš projektant je stupio u kontakt s predstavnicima Hrvatskih cesta od kojih je dobio informaciju da se planira rekonstrukcija navedene dionice, pa projektiranje nije moglo započeti jer se nije znao opseg zahvata. Točnu informaciju o opsegu zahvata projektant je dobio prije nekoliko dana, pa će započeti s projektiranjem. Obzirom da se radi o državnoj cesti, radove nije moguće započeti prije ishođenja pravomoćne građevinske dozvole - napominje Jurišić. Očekuje da će građevinsku dozvolu dobiti krajem 2019. ili početkom 2020. godine. Tokom godine su naručeni materijal i oprema te je izvršen dio građevinskih radova. Predvidivi rok završetka radova je do kraja juna 2020. godine.
Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske županije Božidar Simić zadovoljan je što se proces reelektrifikacije privodi kraju. Ljetos je struja stigla u zaselak Borkovići u selu Otišić, a među onima koji su je dobili nakon nekoliko godina čekanja je i porodica Petra Borkovića. Nisu bili sami jer u tom je području još devet domaćinstava podnijelo zahtjeve, ali HEP godinama nije reagirao. Sad je struja u zaseoku, štoviše stigla je i do njihovih kuća.
- Sad se vlasnici trebaju dogovoriti s HEP-om - ističe Simić. Za ilustraciju, prvi građevinski, a onda i monterski radovi započeti su 2018. kad su napravljena 2,5 kilometara trase, da bi ove godine bilo riješeno još 1,7 kilometara.
Na području Elektre Zadar, radi se na uvođenju struje u naseljima Parčići s dvadeset i dva te sela Radeke/Pustinjaci s ukupno dva priključka. Nakon izrade projekta i ishođenja lokacijske dozvole, radi se na elaboratu nepotpunog izvlaštenja koji će služiti kao podloga za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa , a 2020. se očekuje ishođenje građevinske dozvole i početak radova na izgradnji elektroenergetske mreže do Parčića. Što se tiče naselja Radeke/Pustinjaci, izgradnja elektroenergetskih objekata pokrenuta je u trećem kvartalu ove godine, stvoreni su uvjeti u mreži i očekuje se priključenje do kraja 2019.godine, s tim da se čeka da određen broj korisnika podnese zahtjeve.
Lika, odnosno područje koje pokriva Elektrolika iz Gospića, veliko je radilište. Tako je za šest priključaka na području naselja Mišljenovac završena većina radova i zaprimljen dio materijala potreban za obnovu. Priključenje, ovisno o vremenskim uvjetima, moguće je ovih dana, iako zbog lošeg vremena, odnosno snježnih padalina, može doći do pomaka planiranog roka sanacije. Mreža je operativna, ali se također čekaju zahtjevi korisnika.
U naselju Buševići, 13 domaćinstava dobit će struju krajem 2020. ili početkom 2021. godine. Rješenje je polaganje kabelskog dalekovoda, ali će zbog nepostojanja katastarske podloge biti teško reći kad će biti ishođena građevinska dozvola.
- Kako se s velikom sigurnošću može pretpostaviti, paralelno s ishođenjem građevinske dozvole pokrenuta je priprema postupka javne nabave za dobavu i ugradnje kabela, a početak radova očekujemo u trećem kvartalu 2020. godine - ističe Jurišić.
Za četiri priključka na području Gornja ploča radovi su dovršeni i stvoreni su uvjeti u mreži. Priključenje je planirano do kraja godine, ali je ovisno o vremenskim uvjetima, također moguć pomak rokova. Radovi su završeni i stvoreni su uvjeti u mreži i za lokaciju Vrace gdje se priključenje planira do kraja godine. Čekaju se korisnici s podnošenjem zahtjeva, a broj priključaka bit će tri ili četiri.
- Na području Ajderovca kod Srba polagat će se kabelski dalekovod. Pokrenuta je izrada tehničke dokumentacije a prilikom rješavanja imovinsko-ravnih poslova mogu se očekivati teškoće zbog čega će trebati pokrenuti postupak nepotpunog izvlaštenja. Ishođenje građevinske dozvole i početak radova očekuje se u drugom kvartalu 2020. godine - kaže Jurišić i dodaje da je na tom području osam priključaka. Za naselja Plećaše i Glogovo s po jednim priključkom priključenje se predviđa do kraja ove godine. Jurišić ukazuje i na probleme s uvođenjem struje u nekim naseljima.
- Sredine kao što je Drenovac Osredački koje su se nekada napajale iz Bosne i Hercegovine nisu na ovoj listi jer ukupna investicija tamo iznosi oko šest miliona kuna od čega četiri miliona mora odraditi BIH - navodi Jurišić.
Svoje viđenje o reelektrifikaciji u Lici ima i Nikola Lalić, dožupan Ličko-senjske županije. On ukazuje na situaciju u Divoselu kod Gospića. Tamo je u okviru stambenog zbrinjavanja obnovljeno 12 kuća, ali doći do struje je nemoguće, iako su svi vlasnici koji su ‘dobili‘ obnovu, podnijeli zahtjeve za ponovno uvođenje struje prije nekoliko godina. Ističe da je zbog toga HEP prihvatio prijedlog SDSS-a da se ne obnavlja stara trasa koja je bila duga i imala pet trafostanica i čija bi ponovna gradnja zahtijevala 5-6 miliona kuna za mali broj domaćinstava.
- Ona nikom ne služi i njom se dugo neće nitko služiti. Divoselo je ogromno, a obnova je rađena na lokacijama za koje ne treba tolika trasa. S druge strane, ne postoje dodatni zahtjevi za obnovu koji bi bili na drugom kraju sela, što bi zahtijevalo dodatnu trasu. Jeftinija trasa koja je četiri-pet puta kraća išla bi iz Ličkog Novog. Naravno, osim ove lokacije ostala su još neka mjesta, ali tamo su ljudi dobili solarne panele pa su koliko-toliko zbrinuti. Pitam državu zbog čega je obnavljala tolike kuće, ne samo u Lici, ako još nije riješila problem struje - ističe Lalić. Utješno je što će mještani Divosela koji su podnijeli zahtjev struju dobiti tokom 2020. godine jer su spomenuti u Aneksu ugovora.
Na području zapadne Slavonije struja je 11. decembra stigla u sela Cikote i Rogulje kod Pakraca, godinu i pol dana otkako su počeli prvi sastanci. Na mreži je 12 domaćinstava, a zamjenik gradonačelnice Nikola Ivanović za Novosti ističe da na pakračkom području ima još sela bez strujne mreže - Bjelajci, Jakovci i Srednje Grahovljane. Domaćinstva u ovim selima struju dobivaju putem solarnih panela koji ne mogu pokriti potrebe OPG-ova, pa i malo veću potrošnju struje, zbog čega, kao ni zbog skupoće održavanja, ne mogu biti trajno rješenje. Ivanović ukazuje i da u selu Bjelajcima nema stalnih stanovnika.
- Zbog toga što nema struje, njih dvadesetak živi u Pakracu i drugim okolnim selima. Imamo interes da dovedemo struju i u to selo prvenstveno zbog poljoprivrednika i velikog broja obnovljenih kuća. Vjerujemo da bi se dio ljudi s vremenom vratio. Uzdamo se u Klub zastupnika SDSS-a i nadamo se realizaciji ove zamisli tokom 2020. godine - kaže Ivanović.
Na području Sisačko-moslavačke županije vrši se provjera stanja na terenu kako bi se na struju priključilo još dvadesetak domaćinstava. U selu Jošavica izvršit će se i priključenje šestoro kupaca koji tamo povremeno borave i koji budu podnijeli zahtjev za priključenje. Naravno, nakon što se izgradi i pusti u rad niskonaponska mreža, trafostanica i priključni 20 kilovoltni kabel.
Rezimirajući stanje, Branko Jurišić ističe da je broj domaćinstava koja su 2019. dobila struju, bio manji nego 2018. zato što su lani rađeni ‘jednostavni‘ priključci, dok su ove godine zahvati mnogo veći, a samim time i iznosi za sanaciju. Osim toga, korisnici koji kao privremeno rješenje koriste solarne panele nisu uvršteni među prioritete, iako će i oni doći na red za stalne priključke. I on ponavlja poziv povratnicima da se prijave.
- HEP ODS (operator distributivnog sustava) stvara uvjete za priključenja. Međutim, do priključenja ne može doći ukoliko korisnici ne podnesu zahtjev za priključenjem, dokaz o vlasništvu i atest o ispravnosti instalacija - naglašava Jurišić. I na kraju, obećanje predsjednika SNV-a i saborskog zastupnika Borisa Miloševića.
- Znamo da je struja jedan od osnovnih faktora povratka, ali i ostanka ljudi u povratničkim područjima, zbog toga će se reelektrifikacija nastaviti sve dok struju ne dobije posljednja kuća u Hrvatskoj kojoj je to potrebno – zaključuje Milošević.
