U Parizu je u 59. godini umro Milenko Vesnić, jedan od najpoznatijih srpskih političara i diplomata. Smrt ga je zatekla na mjestu ambasadora kraljevine SHS u Francuskoj. Vesnić je 1893. bio profesor međunarodnog prava na beogradskoj Velikoj školi, 1901. poslanik kraljevine Srbije u Rimu, a od 1904. do 1921. veleposlanik u Parizu. U tom je razdoblju nekoliko puta pozivan u zemlju gdje je obnašao funkciju ministra različitih resora, a bio je i predsjednik vlade koja je donijela Obznanu. Također, bio je delegat na Londonskoj konferenciji 1912. i na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. kad je uz Nikolu Pašića i Antu Trumbića potpisao Versajski ugovor.
U Beču je umro Petar Mišić, kontroverzni srpski general, koji je vojne škole završio na čuvenoj Nikolajskoj akademiji u Rusiji. Spominje se da je "Mišić igrao vidnu ulogu u političkom životu Srbije, da je među ostalim bio i vođa zavjerenika koji su 1903. ubili Aleksandra Obrenovića i kraljicu Dragu, te da je prošao oba balkanska rata i Veliki rat…" Upravo je Mišić bio predsjednik raspravnog vijeća u solunskom procesu urotničkoj "crnoj ruci" na čelu s Dragutinom Dimitrijevićem-Apisom. Mišić im je sudio unatoč tomu što je nekad čak i blisko surađivao s Dimitrijevićem i bio mu prijatelj.
Među pravoslavnim svećenstvom krenula je rasprava treba li novi ustavom regulirati političku agitaciju u crkvi. Tim povodom oglasio se glavni odbor srpsko-pravoslavnog svećeničkog udruženja i zatražio da u ustavu ostane članak kojim će se "politička agitacija i partizanstvo izbaciti iz crkve. Srpsko-pravoslavno svećenstvo je oduvijek stajalo na stanovištu da politici nije mjesto u crkvi i da se unošenjem politike u crkvu postižu neželjeni rezultati" kaže se u zaključku glavnog odbora.
Jugoslavenski parobrod Sokol koji je plovio na liniji Bakar – Split bio je u Zadru – gdje se trebao opskrbiti vodom i ugljenom – no posada je bila izvrgnut a teškom političkom nasilju talijanskih vlasti. Čim je uplovio u zadarsku luku morao je s jarbola skinuti jugoslavensku zastavu, a u Biogradu, gdje se posada kanila opskrbiti hranom, parobrodu je bio priređen neviđeni doček koji je organiziralo tamošnje stanovništvo. Tada su intervenirali karabinjeri, rastjerali narod kundacima, a kapetana Sokola uhapsili pod optužbom da "uzbunjuje pučanstvo". Tek kad je kapetan rekao da mu je ne samo pravo, već i dužnost da izvjesi zastavu države kojoj pripada, a to mu pravo potvrdile i vlasti u Zadru, brod je isplovio prema Splitu. Ali uz jedno upozorenje: ako bi bilo kojim znakom Sokol pozdravio okupljeni svijet karabinjeri će odmah pucati na njega.
