Novosti

Stogodnjak

20. 11. – 27. 11. 1920.

Potpisan je ukaz kojim su amnestirana petorica osuđenika u solunskom procesu 1917. kada se na optuženičkoj klupi našlo pedesetak pripadnika tajne organizacije "crna ruka", na čelu s Dragutinom Dimitrijevićem-Apisom

Large stogodnjak

Dragutin Dimitrijević Apis (foto Wikipedia)

Potpisan je ukaz kojim su amnestirana petorica osuđenika u poznatom solunskom procesu – pukovnici Milan Milovanović, Čedo Popović, Radoje Lazić i Milutin Lazarević, te građansko lice, veterinar Mićo Marković. Nisu pomilovani general Damjan Popović, te pukovnik Tucović i major Venić. Na suđenju održanom 1917. na optuženičkoj klupi našlo se pedesetak pripadnika tajne organizacije "crna ruka", na čelu s Dragutinom Dimitrijevićem-Apisom. Oni su stajali iza urote protiv kraljevskih obitelji Obrenović (1903.) i Karađorđević (1916.), te Sarajevskog atentata (1914.). Glavnooptuženi su osuđeni na smrt i pogubljeni u lipnju 1917. na Solunskom polju, dok su ostali izdržavali vremenske kazne.

 

Slovenska "Narodna tiskara" u tršćanskoj Via Ventturini postala je metom bombaškog napada u kojem, samo zahvaljujući pukoj slučajnosti, nije bilo ljudskih žrtava. Iza napada stoje, pišu novine, talijanski fašisti. Tim povodom list "Edinost" javlja: "Velikodušna Italija, koja lije krokodilske suze nad sudbinom manjinskih naroda u drugim državama, u Rapallu je otklonila svaku garanciju za opstojnost pola milijuna ljudi koje je silom otrgnula od njihove domovine…"

 

U Sotinu, kod Vukovara, smrtno je stradao Bogoljub Ostojić-Toško kojeg su, kako se navodi, "noževima napali Nijemci, komunistički simpatizeri iz Lovasa i okolnih mjesta…" Sve se odigralo na jednom zboru koji su organizirali pripadnici njemačke nacionalne manjine. Oni su uzvikivali parole "Živio Lenjin!" a Srbi su im uzvraćali – živio kralj Petar! Ubrzo se zbor pretvorio u opću tučnjavu u kojoj su planuli i hici. Nakon toga potegnuti su i noževi.

 

Srbijanski službeni izvori demantirali su pisanje francuskog lista "Temps" koji navodi da je "u Srbiji, prema izvorima iz Sofije, ostalo još oko 6000 bugarskih vojnika i časnika, ratnih zarobljenika…" Iz Beograda stiže odgovor da ih je u Srbiji samo 2165 i da je "repatriranje u toku i da traje neprekidno…" Iz Beograda također upozoravaju da je "bugarska vlada prema sporazumu, zaključenom u martu ove godine, bila dužna odmah vratiti sve vagone i lokomotive odvučene iz Srbije. Ona samo da to nije učinila već sad traži povratak svih bugarskih vagona, koji su zapravo ratni plijen pobjedničke vojske…"

 

Odobrenjem vlade u Beogradu više od 10.000 ruskih izbjeglica, bit će smješteno u Boki Kotorskoj. Bjegunce će iz Carigrada brodovima prevesti u Boku, a zatim će biti smješteni u zgrade koje su još Austrijanci izgradili za potrebe svoje vojske u ovom dijelu Jadrana.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više