Zid na Korani je odavno dovršen, ali Visoki upravni sud je prošli tjedan osporio same temelje procedure kojom je ta gradnja bila službeno odobrena. Onaj zid na Foginovom kupalištu, sjećate se; objavili smo ljetos i reportažu s lica mjesta te popratili naredne dramatične lokalno-političke i sudske momente. Ujedno smo zaključili da su gradske i županijske vlasti izrazito pogodovale investitoru, znamenitom karlovačkom tajkunu Nikoli Hanželu.
Najnovija presuda konačno nam je dala za pravo, a još više građanskim aktivistima u Karlovcu, dotad već prekaljenima u borbi oko ovog predmeta. Oni su stali u zaštitu javnog interesa zbog evidentne štete koja mu je nanesena građevinskim zahvatom na obali jedne od četiriju tamošnjih rijeka. Konkretna lokacija, ponovimo za one koji nisu upućeni, inače je jedinstveno mjesto u Hrvatskoj, legendarno javno kupalište faktički u centru grada. Tamo je prije zadnjeg rata bio hotel Korana, arhitektonski i krajobrazni ponos Karlovčana, u ratu, nažalost, poharan. Onda je na nj bacio oko Hanžel, dotad već kvalificiran za naslov kontroverznog poduzetnika, i svaka se moguća bojazan ubuduće pokazala itekako osnovanom.
Podsjetimo se malo na tu aferu: građani su najprije u pitanje doveli namjenu gradnje, sumnjajući da investitor planira svoju vilu umjesto omanjeg hotela. Projekt bi se trebao zasnivati na rekonstrukciji hotelskog objekta, ali priloženi nacrti otkrili su nešto treće – golemo ugostiteljsko zdanje na riječnoj obali. Nakon toga, dok se čekalo nicanje zgrada u pozamašnim gabaritima, a čeka se i dandanas, uz dovršeni segment gradnje osvanuo je ZOO. Doduše, ne baš pravi zoološki vrt, nego gomila raznih plastičnih i keramičkih životinja u prirodnoj i natprirodnoj veličini i živim bojama. No pravu je uznemirenost izazvao tek onaj nesretni zid, najprije šalovano ruglo tik uz rijeku, pa bedem upravo fortifikacijskog potencijala. Lokalne vlasti, za njima i dva suda, odbacile su pritužbe karlovačke nevladine udruge Eko Pan, a nitko se nije osvrtao ni na inicijativu "Spasimo Koranu". Točnije, nitko do Visokog upravnog suda koji je konstatirao da je procedura (ne)odobravanja zahvata ipak morala uključiti još nešto, ne jako zahtjevno. To nešto zove se "postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš", prema Uredbi o procjeni okolišnog utjecaja zahvata.
Grad Karlovac i Županija karlovačka nisu uvažili taj akt, uz pojašnjenje da je riječ o zahvatu na – privatnom zemljištu. Grad je čak eskivirao, kao što smo pokazali u jednom članku, svoje sudjelovanje na jednom od suđenja, valjda kako ne bi ometao Hanžela. Privatno se tako pokazalo kudikamo jačim od javnog, kao i obično u Hrvatskoj kroz posljednjih 30 i kusur godina. Toliko jačim da se nije obaziralo na formalno-pravni okvir, pa ga ni pravosuđe nije moglo podržavati baš dovijeka.
Ipak, nitko nema pojma kako će sve ovo završiti, ako nam se ravnati po prvim reakcijama dezavuiranih instanci vlasti na ovaj sudski pravorijek. Karlovačka županica Martina Furdek-Hajdin izjavila je tim povodom kako presuda "uopće nema veze s onim što je izgrađeno na Korani". Odnosno, izuzela je predmet od sudskog naloga, otprilike, kao da su se suci zabunili pri adresiranju zakonskih prava i obaveza. Dodala je i da je "jako žalosna" zbog toga što su suci i odvjetnici u biti izgubili svoje dragocjeno vrijeme na jedan, valjda, nesporazum. Pozvala je i neimenovane subjekte koji zloupotrebljavaju situaciju za svoju "jeftinu promociju", dok skupu javnu štetu županica očito još nije kadra uočiti.
