Jedan od ključnih momenata privatničkog zazidavanja dijela obale rijeke Korane u blizini gradskog centra Karlovca, na glasovitome Foginovu kupalištu - o čemu smo pisali u prošlom broju ovih novina - bio je onaj sudski. Točnije, procesuiralo se između Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH i, s druge strane, poduzetnika Nikole Hanžela, a oko građevinske dozvole.
Upravni sud u Rijeci na koncu je odlučio u korist Hanželovu, ali tako što se predstavnici ministarstva-tuženika uopće nisu pojavili u najvažnijem trenutku suđenja, kao ni predstavnici Grada Karlovca. Štoviše, gradske vlasti se nisu potrudile ni izboriti za status tzv. zainteresirane strane u postupku, da bi se kasnije opravdavale neupućenošću u sudska zbivanja, uz jedno priopćenje s konstatacijom da "ne postoji pravni lijek sukladno presudi Upravnog suda koji bi Grad Karlovac mogao koristiti protiv takve odluke".
Kontaktirali smo zato i Grad, pa neke odgovore dobili tek nakon objave reportaže iz Karlovca u Novostima, i stoga ih donosimo u ovom broju. Prvo smo zatražili odgovor na pitanje zbog čega se predstavnici Grada nisu pojavili na sudu još i prije nego što se znalo išta o presudi i mogućem pravnom lijeku. "Grad(...) nije bio tuženik, već je to bilo Ministarstvo(...)", odgovorili su nam, pa "sukladno tome(...) nije dobio poziv na ročište niti je imao saznanja o njemu."
Preinačili smo zatim pitanje: "Budući da je spomenuto ministarstvo zatražilo dokumentaciju o predmetu tj. projektu od gradske pročelnice Vesne Ribar s jasno naznačenom svrhom pripreme za dotični sudski postupak - a to ujedno znači da je Grad bio upoznat s njegovim odvijanjem - zbog čega Grad nije zatražio mogućnost nazočenja suđenju kao zainteresirana stranka?"
Na to smo dobili odgovor da je Grad "mogao nazočiti ročištu kao zainteresirana strana isključivo i samo ako je tako procijenio Upravni sud i u tom pravnom svojstvu pozvao Grad Karlovac, što se nije dogodilo", te još malo izravnije da "Upravni sud u Rijeci nije procijenio da je Grad Karlovac zainteresirana strana i stoga nije uputio poziv Gradu da sudjeluje u postupku". Onda smo na red u dopisivanju opet došli mi, pozivajući se na Zakon o upravnim sporovima, članak 19., gdje stoji da sudjelovanje treće zainteresirane strane ima pravo sudu predložiti i tužitelj ili tuženik.
"Ako je Grad Karlovac smatrao da sud ne bi uvažio njegov samostalni zahtjev da sudjeluje u raspravi o predmetu od interesa Grada", nastavili smo inzistirati, "zbog čega nije od Ministarstva zatražio da ga predloži kao zainteresiranu stranu u postupku, a s obzirom na to da su Grad i Ministarstvo prethodno bili u kontaktu oko dokumentacije za taj konkretni sudski postupak?" Jer, da pojasnimo još jednom za čitatelje Novosti, te dvije javne ustanove su u ovom predmetu bile načelno i suštinski na istoj strani, pa bi se od njih na sudu logično očekivalo i nešto više suradnje.
Budući da novi odgovor još nismo primili, komentar smo zatražili Marina Bakića, predstavnika Građanske inicijative Spasimo Koranu koji je u prošlome našem članku očito bio u pravu s tezom o namjernom propuštanju šanse gradskih vlasti na sudu.
- Ne samo da Grad to nije iskoristio, nije niti pokušao osporiti presudu iako je mogao, nije pravodobno izvijestio našu inicijativu niti opću javnost da je Upravni sud u Rijeci vodio postupak, nije pravodobno obavijestio da je presuda donesena, nije pravodobno obavijestio da je pokrenut postupak izdavanja građevinske dozvole, nije pravodobno obavijestio da je izdana građevinska dozvola - za to se saznalo kad je već postala pravomoćna - nije pravodobno obavijestio da je ulagač navijestio početak radova niti za kad, a pokazat će se da je to dan nakon drugog kruga izbora za gradonačelnika - naglasio je ovom prilikom Bakić.
Nakon objave ovog članka u tiskanom izdanju Novosti, primili smo odgovor Grada Karlovca:
"Kako ste i sami konstatirali da su "Grad i Ministarstvo prethodno bili u kontaktu oko dokumentacije za taj konkretni sudski postupak" i s obzirom na činjenicu da je Grad Karlovac odbio izdati građevinsku dozvolu, te da je istog službenog mišljenja bilo i resorno ministarstvo, Grad Karlovac smatrao je i smatra da mišljenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odnosno odluka, koja je bila u suglasju s Odlukom Grada, ima dovoljnu formalno pravnu i stručnu "težinu".
Povrh toga Grad Karlovac, kao prvostupanjsko tijelo, nema ovlasti niti pravnu osnovu, temeljem koje može predlagati ili utjecati na drugostupanjsko tijelo, u konkretnom slučaju tuženika u upravnom sporu, koga će to tijelo kao stranka u upravnom sporu predložiti sudu kao zainteresiranu osobu.
U konkretnom slučaju Grad Karlovac je imao zakonsku obvezu drugostupanjskom tijelu, Ministarstvu, dostaviti svu potrebnu dokumentaciju iz prvostupanjskog postupka, kojeg Vi nazivate "Grad Karlovac i Ministarstvo su prethodno bili u kontaktu", što je i učinio."
