U okviru programa "Srbija u fokusu" u kojem Srpsko narodno vijeće i Superknjižara na ovogodišnjem sajmu knjiga Interliber u Zagrebu predstavljaju 45 izdavača iz Srbije s preko 1.200 naslova, održana je panel diskusija: "Budućnost izdavaštva i knjižarstva na ovim prostorima u postpandemijskim i hladnoratovskim vremenima". Na skupu su izdavači iz Srbije i Hrvatske, uz moderiranje Miše Nejašmića, govorili o historiji, uspjesima, izazovima i budućnosti izdavaštva i knjižarstva na ovim prostorima.

Zoran Hamović iz izdavačke kuće Clio osvrnuo se na preživljavanja izdavaštva tokom 90-ih. - Početkom 90-ih neke su kuće slabile, a javljale se nove kao što su Clio, Stubovi kulture, Geopoetika… Od novonastalih izdavače neki su opstali i razvijali se, a neki nisu. Nastojalo se uhvatiti vezu sa stranom literaturom i tako izbeći kanalisanja u izdavaštvu kao posledicu stvorene kvazislobode u kojoj je svako mogao da objavljuje bila šta, pogotovo zbog promene tehnologije uvođenjem kompjutera i printera. Naravno, prebrodili smo i inflaciju u kojoj smo 1993. na sajmu knjige menjali cene bukvalno svaki sat - rekao je Hamović, koji je zadovoljan interesom za srpske knjige u Hrvatskoj.

Bez kvalitetne informacije knjiga ne može do čitaoca, rekao je Dejan Papić iz Lagune, koja godišnje izdaje preko 400 naslova, a uz lanac od 56 knjižara Delfi drži 40 posto kolača u toj oblasti u Srbiji.

- Javila se nova krv u novim izdavačima. Nismo imali pomoć države, već smo sami ulagali u knjige i oslanjali se na sopstvene snage, što je bio uspeh jer smo očvrsli u teškim vremenima – kazao je Papić i dodao da svako odumiranje knjižarskog lanca kao što se dogodilo polovinom prošle decenije oduzima dio posla i zarade izdavačima, ali da je to prevaziđeno pa danas svaki veći grad u Srbiji ima knjižaru.

Gojko Božović iz Arhipelaga govorio je o odnosu države Srbije prema izdavaštvu.

- Postoji kontinuitet krize, tako da s njom imamo iskustva. Svi smo tržišni izdavači, ali neki puta objavimo i nešto što ne bi bilo u skladu s našim poslovnim interesom – istaknuo je.

Bojan Stojanović iz Heliksa, kuće koja izdaje knjige popularnu znanost, naglasio je važnost stabilnosti izdavaštva.

- U Hrvatskoj se izdaje oko 500 naslova godišnje, a u Srbiji dva puta više, tako da je broj knjiga po glavi približno isti. Zapravo, od Bugarske do Slovenije prosječno se izda jednak broj knjiga na milion stanovnika, a publika i njene navike su slične. Državna podrška je manja nego u Hrvatskoj i više se izdvaja za knjige iz društvenih nauka. U Hrvatskoj nema izdavača kao što je Laguna, a u Srbiji nama tako propulzivnih izdavača kao što je Fraktura u Hrvatskoj. Osim toga, u obe zemlje menja se način čitanja knjiga jer mobitel oduzima slobodno vreme - zaključio je Stojanović.

O tome kako stoje stvari u Hrvatskoj govorio je Seid Serdarević iz Frakture.

- Navike su slične, kao i kad nije bilo e-knjige. I dalje 50 posto građana čita knjige, a 50 posto ne čita. I pored e-knjjge, tiskana izdanja se i dalje čitaju kao ranije. Štoviše, ljudi se vraćaju tiskanim izdanjima - naglasio je i obrazložio da velike kompanije, koje stvaraju e-knjige, ne prepoznaju važnost naših jezika. Njima je i poljsko tržište premalo, a kamo li ne ova naša, objasnio je Serdarević.

Slavko Kozina, čelni čovjek Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK-u, podsjetio je da je 2017. bila frustrirajuća godina zbog propasti Algoritma kao knjižarskog lanca. Izgubilo se 50 posto tadašnje prodajne mreže, ali su se s druge strane otvarale nove knjižare, devet u godinama poslije, a samo ove godine njih četiri do pet.

Povodom početka programa "Srbija u fokusu", koji obuhvaća i brojne promocije, razgovarali smo i sa predstavnicima organizatora.

- Željeli bismo da knjiga bude jedan od ljekovitih momenata u životu. Nadamo se da će programi izazvati solidnu pažnju zagrebačke publike na Interliberu, a prvi put doveli smo izdavače iz Hrvatske i Srbije da pričaju o izazovima izdavaštva. Startajući ovaj projekt stavljanja Srbije u fokus i suradnje između Superknjižare i SNV-a, imamo dugoročnu ideju da to što je ove godine u fokusu postane normalno - rekao nam je Mišo Nejašmić.

- Iskustvo je pokazalo da su do sada, iako su postojale perspektive i iako je Hrvatska već 2003. bila zemlja gost na Beogradskom sajmu knjiga, odnosi stagnirali i nisu se razvili u smjeru u kojem su bile intencije, bar nas iz stručne javnosti. Uzvratno gostovanje Srbije na Interliberu, zbog spleta okolnosti izdavaštva u Srbiji, nikad nije bilo realizirano. Superknjižara s ovim projektom želi preuzeti ponudu knjiga srpskih izdavača. Vodimo računa da to bude komplementarno, odnosno knjige koje nisu niti će biti prevedene u Hrvatskoj ili da su djela srpskih autora, ali da se ne prodaju knjige koje imaju pandan u Hrvatskoj. Što se tiče Ukrajine, koja je ove godine također u fokusu, tu su knjige zastupljene na simboličkoj razini. Ta je zemlja postala aktualna zbog negativnih okolnosti, pa njena prisutnost ima simbolički karakter. Napravili smo izložbu knjiga nastalih od početka rata, a tu su i uradci koje smo pokrenuli kako bi naši ukrajinski sugrađani u Hrvatskoj doživjeli simboličku dobrodošlicu, da djeca mogu lakše savladati jezik i da tinejdžeri imaju literaturu da im se me ne stvori rupa u obrazovanju - kazao je Nejašmić.

Nikola Puharić iz SNV-a zalaže se za povezivanje i suradnju izdavaštva Hrvatske i Srbije.

- SNV se uključio da pokrije knjižna područja koja u Hrvatskoj nisu visoko zastupljena, da promovira srpsku književnost i proširi je unutar zajednice, Nadam se dugoročnoj sistemskoj suradnji izdavača dviju država - zaključio je.

Nakon panel diskusije održana je i promocija nagrađivane knjige "Kraj raspusta i druge priče" Ane Miloš. O knjizi su, osim autoric,e govorile i kritičarka Dunja Ilić i Ivana Dražić, članica regionalnog žirija za dodjelu nagrade "Štefica Cvek". Za ovu zbirku priča 2019. je dobila nagradu "Đura Đukanov" da bi je godinu kasnije dopunila s osam novih priča i naredne dobila "Šteficu Cvek".