Program "Srbija u fokusu" koji su u okviru 44. međunarodnog sajma knjiga Interliber organizirali Odjel za kulturu SNV-a i Superknjižara.hr, zaključen je 13. novembra uspješnim predstavljanjem dvojice dječjih pisaca iz Srbije.
Uz moderiranje Anete Vladimirov, Stefan Tićmi predstavio je knjigu "Kaput od mahovine", a Dejan Aleksić najnoviju knjigu "Malo, malo pa slon" i nešto stariju "Petlju", uz interakciju s učenicima osnovnih škola iz Vrginmosta, Topuskog i Jabukovca koji pohađaju nastavu po modelu C.
Kako nam rekla učiteljica Senka Crevar, djeca iz te tri škole, učenici od drugog do osmog razreda, imala su organiziran obilazak Zagreba, uključujući i Interliber gdje su proveli ugodno vrijeme u druženju s pjesnicima.
Osmašici Nataši Mutić iz Vrginmosta, dolazak u Zagreb i susret s piscima bila je prilika da se nauči nešto novo.
- Ovakvih susreta treba biti više da djecu upoznaju s nekim novim stvarima i da možemo zavoljeti samu ideju čitanja knjiga. Poslije ovakvih susreta i sama sam se zapitala zašto ne bih počela pisati - rekla nam je Nataša.
- Dosta sam naučila iz razgovora s piscima, jer je bilo zanimljivo. Treba nam više takvih događaja - rekla nam je osmašica iz Topuskog Katarina Lukač.
Oduševljen je bio i Mihael Sekulić iz Petrinje, učenik šestog razreda koji nastavu pohađa u Jabukovcu.
- Svidjelo mi se, bilo je poučno, a daje mi ideju na pročitam neke od priča ove dvojice pisaca - rekao nam je.
S obzirom da je to bio završni dan Interlibera, pitali smo organizatore za utiske.
- Vrlo sam zadovoljan jer su nam došli svi predviđeni gosti, svi su odradili odličan posao, svi događaji su bili dobro posjećeni, postignuto je niz dogovora i novih projekata - kaže Mišo Nejašmić iz Superknjižare.
- "Srbija u fokusu" pokazala se kao ozbiljan zadatak s velikim brojem gostiju. Drago nam je da su i oni redom iskazali veliko oduševljenje domaćinstvom, a i mi smo zadovoljni jer su gosti opravdali očekivanja. Očekujem povećanje interesa za njihove knjige, jer će mnogi doživjeti jaču recepciju u Hrvatskoj, što su i pokazali licem u lice s publikom. "Srbija u fokusu" pokazuje pravi put u kojem se smjeru treba odvijati suradnja između nakladnika dviju zemalja koje imaju sreću da koriste međusobno razumljive jezike i mogu lakše komunicirati. Ovakve manifestacije mogu biti mjesto gdje će se lakše preskakati imaginarna ograda koja postoji, Što se tiče "Srbije u fokusu", uspjeh će ostati kao trajni oblik našeg funkcioniranja, jer želimo zauzeti poziciju platforme popularizacije i plasmana, što knjiga, što autora iz Srbije - naveo je Nejašmić i dodao da je uspješan bio i program "Ukrajina u fokusu".
Aneta Vladimirov podsjetila je da je Odjel za kulturu SNV-a bio suorganizator u operativnom smislu programa.
- Jako smo sretni da smo zahvaljujući Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dobili priliku da provedemo aktivnost koja direktno otvara pitanja suradnje naše dvije države do koje nam je jako stalo. Kulturna suradnja između Srbije i Hrvatske je jedini način da se značaj zagađenog političkog okoliša umanji u prilog svih koji se bave kulturom i koji i u jednoj i drugoj zemlji rade u otežanim uvjetima. Zato svako savezništvo među njima može biti dobro za srpsku manjinu u Hrvatskoj i hrvatsku u Srbiji, ali i za sve ostale - kazala je Vladimirov.
Naglasila je veliki interes, pa i spontane reakcije ljudi koji su sa svih strana došli na Interliber i imali priliku da kupe naslove kojih u Hrvatskoj nema. –
U tom smislu bio je to ispunjavajući i važan projekt i nadamo se da ćemo s tim programom nastaviti i na sajmu u Puli, ali i u brojnim aktivnostima u Zagrebu - zaključila je.
Kako je i Ukrajina bila u fokusu, za utiske smo pitali i ukrajinskog aktivistu Slavka Burdu.
- S obzirom na okolnosti sve je odlično organizirano i Ukrajina je predstavljena doista kvalitetno. Gosti su otvorili izuzetno bitne teme poput razaranja infrastrukture ili kako je teško tiskati knjige kad su izdavači na ratištu. Svi govore da je sada teško sada pisati poeziju, a pogotovo prozu koja će doći kasnije kada rat završi. Nažalost, odaziv publike nije bio onakav kakav bi trebao biti. To je odraz koliko se poznaje moderna ukrajinska književnost i koliko je ona prisutna u Hrvatskoj, ali i toga što se čita malo, iako postoji ogroman izbor knjiga - zaključio je Burda.
