Redovni profesor i voditelj Studija sigurnosti pri karlovačkom Veleučilištu dr. Jovan Vučinić Joja dovršio je još neobjavljenu monografiju svog rodnog Slavskog Polja, sela u općini Vrginmost. Porazgovarali smo tim povodom s autorom o vrijednom djelu koje još čeka objavljivanje.
- Naslov knjige je ‘Monografija sela Slavsko polje’, a ona je ostvarenje ideje stare kojih desetak godina. Kad bude objavljena, imat će tristotinjak stranica, a na sadržaju sam intenzivno radio posljednje tri-četiri godine. Moram priznati da je bilo izuzetno teško doći do materijala, pogotovu onih iz službenih izvora - kaže Vučinić, istaknuvši ne samo svoju upornost u radu nego i nesebičnu pomoć mnogobrojnih svojih prijatelja i sumještana u prikupljanju obimne građe.
Porijeklo iz Slavskog Polja vuče admiral Branko Mamula, a tu su i drugi poznati ljudi
Dvadesetak njegovih suradnika odradilo je golem posao, bez kojeg bi bilo nemoguće dovršiti knjigu čija bi kvaliteta zasigurno bila značajno smanjena da nije tolikih prikupljenih podataka iz različitih izvora i vremena.
- Sadržajno polazim od nastanka i povijesnog razvoja Slavskoga Polja, što je popraćeno geografskom kartom karlovačkog vladičanstva Srpske pravoslavne crkve iz 1880. na kojoj su vidljivi smjerovi kretanja pravoslavnog stanovništva koje doseljava iz Bosne. Slijede razdoblje do Prvoga svjetskog rata i međuratni period, a u dijelu o Drugome svjetskom ratu posebnu pozornost usmjeravam na mnoštvo civilnih žrtava toga kraja te mnogobrojne podvige ovdašnjih partizanskih jedinica u otporu fašizmu i ustaškom teroru. Poraće, nakon oslobođenja 1945. godine, pratim do devedesetih prošlog stoljeća, a donosim i ponešto informacija o slavskopoljskoj današnjici – tumači nam strukturu svoga rada autor.
Vučinić napominje da je rukopis gotov, no da ga još čeka zahtjevan rad na porodičnim stablima: fotodokumentirane su već sve kuće u selu, a sada svakoj valja pridružiti podatke o tome tko ju je gradio, tko je sve u njoj živio i što se s ukućanima zbivalo u turbulentnim vremenima, posebice sredinom devedesetih kad mnoge slavskopoljske obitelji iseljavaju sve do Australije ili Novog Zelanda. Vučinić kaže da najvjerovatnije neće biti u mogućnosti temeljito sistematizirati sve podatke u prvom izdanju monografije, ali se nada da će, uz pomoć interneta i drugih suvremenih komunikacijskih rješenja, u tome uspjeti u drugom.
Navodi i da je jedan od pokretača zahtjevnog posla zasigurno bila osobna nostalgija prema rodnom selu, koja nije nestala unatoč tome što je ono od Karlovca u kojem živi, udaljeno tek tridesetak kilometara. Stoga svaki posjet i boravak u porodičnoj kući uz koju se nalazi nešto obradive zemlje za njega bude pravi lijek od stresa uzrokovanog profesorskim poslom i užurbanom gradskom svakodnevnicom. Nažalost, za tih svojih boravaka u selu ne može ne uočiti kako ono, poput tolikih drugih diljem Hrvatske, polako izumire, a to baš i ne obećava neku svijetlu budućnost, posebice srpskoj zajednici i njezinu identitetu, koji valja brižno njegovati i čuvati.
- Dosta je poznatih rođeno u Slavskom Polju, ali neki nisu željeli da ih spominjem u monografiji, pa će ona na određeni način ostati nedovršenom. No svoje su mjesto u knjizi zaslužili npr. admiral Branko Mamula, profesor zagrebačkog Veterinarskog fakulteta Nikola Galogaža (koji sada živi između Beograda i Novog Sada), pa svojedobno eminentni a danas pokojni šumarski stručnjak Ilija Lončar. Popratio sam i razvoj kulturnog i sportskog života ovoga kraja nakon Drugoga svjetskog rata, s posebnim fokusom na ovdašnje nogometne klubove NK Borac i Zavičaj- koji dvaput godišnje organizira turnire u malom nogometu - i naše uspješne fudbalere, poput Nikole Vučinića Vučka, Jandre Vučinića, Dunde Pajića i braće Bunjevčević – najavljuje autor.
Kad se prikupe potrebni podaci o slavskopoljskim porodicama te svi tekstovi temeljito budu uređeni, Vučićeva knjiga o rodnom selu bit će upućena prema Beogradu, gdje će se tiskati radi bitno povoljnije cijene i dogovora sa sponzorima. Planirano je da taj vrijedni dokument o životu i ljudima Slavskoga Polja bude izdanje karlovačkog pododbora SKD-a Prosvjeta.
