Poduži niz godina hrvatska javnost – ili u ovom slučaju baš oni famozni porezni obveznici – pretežno je uvjeravana da živi u državi koja raritetno nesmiljeno oporezuje rad, iznad svega drugog. To je prvenstveno služilo tezi da poduzetnici tj. poslodavci nemaju preostalog prostora za povećanje radničkih plaća, ne svojom krivnjom, osim što se tvrdilo i da je njima samima kapital već pretjerano oporezovan.

Vodeći mediji na tržištu prenosili su tu laž uglavnom dosljedno bez propitivanja, iako je pravo stanje stvari odavno lako provjerljivo, pa se neprofitni dio medijske produkcije uzalud trudio da ju ospori više nego uvjerljivim komparacijama.

Što se tiče političara, bar onih na vlasti, s ovom još mladom godinom upravo bilježimo dosad najuvjerljiviju reakciju iz tog smjera, za što se pobrinuo ministar financija Marko Primorac.

Prije nekoliko dana, u Zagrebu na 7. Poreznoj konferenciji, prezentirao je novootvoreni portal porezne konkurentnosti koji omogućuje međunarodnu usporedbu poreznih sustava članica EU-a, ali i lokalnih razlika unutar Hrvatske, po više parametara. Portal je otvoren pod internetskom stranicom Porezne uprave, i prema ministrovim riječima treba poslužiti demantiranju česte tvrdnje da hrvatski sustav ima "ogroman ili veliki ugriz" u ekonomiju.

Primorac je pojasnio da činjenice izgledaju posve suprotno, jer po oporezivanju rada spadamo među tri članice EU-a s najmanjim opterećenjem: 27 posto u RH, naspram Italije s 43 posto kao najvišom stopom. Uz 18 posto poreza na dobit, sedmi smo najblaži u tome, ali smo s 25 posto PDV-a drugi najoštriji pri oporezivanju potrošnje, nakon Mađarske.

Ministar financija zatim je pribrano ipak otklonio mogućnost rasterećenja najširih slojeva od toga najtežeg poreza, kao i šansu za manje blagonaklon porezni odnos prema kapitalistima. Zauzvrat je ostavio prostor za "modificiranje", i to "u određenoj mjeri", poreza na kuće za odmor, te uvođenje novog poreza na nekretnine – eventualno dogodine, svakako što dalje od skorih izbora.