Marko Primorac bit će novi ministar financija, a o njegovom ideološkom profilu malo se zna. Tek javno dostupni radovi daju naslutiti da se radi o standardnom ekonomskom srednjostrujašu tipa Zdravka Marića kojeg je naslijedio. Neslužbene izjave ljudi koji su upoznati s njegovim razmišljanjima otkrivaju ponešto uznemirujuće odlike. Na jesen bi, veli Jutarnji list, moglo doći do izražaja upravo ono što krasi Primorca, a to je navodni nedostatak socijalne osjetljivosti. "S obzirom na to da nam slijedi kriza, upravo zato spominjem tu njegovu karakteristiku", poručio je neimenovani sugovornik Jutarnjeg lista, predstavljen kao "jedan od bliskih suradnika premijera Andreja Plenkovića". Ako je vjerovati ovoj izjavi i onome tko ju je izrekao – jer je anonimni izvor razlog za adekvatan oprez i ograđivanje – to će značiti da je premijer odlučio svjesno i ciljano angažirati stručnjaka koji je fiskalno neosjetljiv, zbog čega neće dvaput promišljati o posljedicama za ljudske sudbine bude li trebalo provoditi "bolne rezove" po stanovništvo, koji u ambijentu korodiranog kapitalizma u pravilu pogađaju njegov najranjiviji dio. Iz ovakvog je narativa, opet kroz usta neimenovanog Vladinog dužnosnika, razvidno da premijer gleda blagonaklono na moguću socijalnu neosjetljivost svoga kandidata, kao dobrodošao naramak odsutne savjesti u nadirućim kriznim vremenima za hrvatsko gospodarstvo.
Poslovni rezime Primorčeve firme Economica consulting za tekuću godinu bit će objavljen tek naredne, ali je iz Državne riznice vidljivo da je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a primio 62 tisuće kuna za "intelektualne i osobne usluge"
O Primorcu se malo zna zato što nije previše obitavao u političkom svijetu, osim što je dvije godine bio savjetnik predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za gospodarstvo. U jednom od intervjua hvalio je njeno seljakanje ureda po Hrvatskoj, tvrdeći da ona marljivo zapisuje probleme s kojima se susreće na svojoj turneji. Iako naizgled nebitno i benigno, takvo njegovo mišljenje o jednoj beskorisnoj populističkoj ruti otkriva potencijalno ponašanje na političkoj poziciji koju će uskoro preuzeti. U profesionalnom dijelu karijere stanje je ponešto ozbiljnije od snishodljivo smiješnih izjava izrečenih s pozicije predsjedničinog savjetnika. Jedan od njegovih svakako najambicioznijih radova, analiza fiskalne održivosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, objavljen je prošle godine. U suradnji s Hrvojem Šimovićem s Ekonomskog fakulteta, na kojem je Primorac i sam zaposlen, na četrdesetak je stranica napravio analizu s prijedlozima reforme hrvatskog zdravstva. Sustav koji je dužan pet milijardi kuna trebao bi, po njemu, tu brojku svesti na svega 300 milijuna. Dao je i više prijedloga za fiskalnu održivost i sanaciju dugova. U dokumentu je posebno navedeno da je dio prihoda u domeni Ministarstva financija, dakle sada u rukama koautora analize. U njemu je, među ostalim, predložio uvođenje poreza na "grijeh", odnosno porezni udar "na alkohol, masti, šećer i slično". Radi povećanja prihodovne strane sugerirao je i uvođenje "nadstandarda", odnosno različitih cjenovnih razreda u kojima bi imućniji mogli platiti više za bolju skrb, bolje zdravstvene proizvode, bolje generičke lijekove. Jer bolji materijali u katalogu skupljih usluga "omogućavaju brži povratak u radnu aktivnost, što pak utječe na generiranje ekonomske dodane vrijednosti i plaćanje doprinosa". Spomenuti su i "plaćanje prema ishodima liječenja" i "provedba plaćanja prema ekonomskoj cijeni zdravstvenih usluga". Predloženo je i smanjenje bolničkih prijema koji se mogu izbjeći i smanjenje kasnih otpusta iz bolnica. "Kontinuirani financijski problemi i sanacije upućuju na zaključak kako postoji problem upravljanja u sustavu zdravstva", jedan je od zaključaka ove studije, za zemlju u kojoj se ravnatelji bolnica zapošljavaju prvenstveno po političkoj liniji. Toga je Primorac, sugerira njegov rad, i svjestan. No kako se ta Primorčeva svijest manifestira u stvarnosti?
Mimo njegovih znanstvenih referenci, koje nisu male, postoji i niz poteza koji bi ga, posve je sigurno, u nekim uređenijim liberalnim demokracijama diskvalificirali za ovu poziciju. Pozivamo se ovdje na opći etičko-moralni profil, izrazito važan u spomenutim uređenjima kao pokazatelj poželjne bazične pristojnosti. Ovdje dolazimo do percepcije s kojom je ušao u javni prostor kao kandidat za ministra – radi se, navodno, o vrsnom stručnjaku lišenom HDZ-ove stranačke kartice i pripadajuće infrastrukture koja omogućava karijerno avansiranje u Hrvatskoj.
Novi ministar očito ne shvaća koncept javnog interesa i funkciju medija (Foto: Igor Kralj/PIXSELL)
Riječ je, za početak, o čovjeku koji je gotovo u isto vrijeme objavio opsežnu studiju o održivom zdravstvenom sustavu i koji je napravio potez što predstavlja upravo blistavu metaforu za postojeću, korupcijom i nepotizmom obilježenu, bolest zdravstvenog sustava. U vrijeme kad je pandemija bila na vrhuncu, dodan je sa suprugom na listu biranih zaslužnika koji su dobili cjepivo prije onih kojima je to doista bilo najpotrebnije. Cijepljenje je obavljeno na zagrebačkom Rebru, dijelu Kliničko-bolničkog centra Zagreb, čije je Upravno vijeće u tome trenutku vodila njegova supruga Iskra Primorac. Retroaktivno gledajući, ta bi ga epizoda vjerojatno diskvalificirala da obnaša dužnost kakvog državnog tajnika u dobrom dijelu evropskih zemalja, a kamoli ministarsku dužnost u jednom od najvažnijih Vladinih resora. Mogućnost napredovanja svakako bi bila svedena na ništicu nakon poteza koji je uslijedio. Prošle godine, kad je objavio studiju o zdravstvu, obitelj Primorac je preko odvjetničkog društva zamolila niz medija da odstrane vijest o cijepljenju, koja je sa sobom nosila kontekst potencijalnog sukoba interesa. Nije se dakle radilo o ispravku netočne informacije, nego o nastojanju da se na Googleu ispolira nezgodan detalj u biografiji, pod obrazloženjem da ta vijest više nije od interesa javnosti.
Primorac je time pokazao da ne shvaća koncept javnog interesa i uopće poziciju medija u demokratskim društvima, što je još jedan problem za nositelja ovako visoke pozicije. Dodatni problem je što slično shvaćanje medija baštini i javna televizija. Privatni mediji su naime ignorirali zahtjev Primorčevih, ali ne i HRT. S njihovog portala nestala je vijest o cijepljenju, u vrijeme kad je Primorac obnašao dužnost zamjenika predsjednika Nadzornog odbora HRT-a. Iako bi po toj funkciji trebao nadzirati urednost rada javne televizije – ne i uređivačke politike – ispostavilo se da je baš za njegova mandata na mikrorazini pogažen opći smisao novinarskog posla, na servisu koji plaćaju svi građani. Na HRT-u rezoniraju potpuno drugačije i inzistiraju na tome da se radilo o neovisnom uređivanju. Nakon što je objavljeno da će Primorac biti novi ministar, odgovorili su da se radilo o "autonomnoj uredničkoj odluci" u skladu sa zakonima o HRT-u, medijima i zaštiti osobnih podataka.
Primorac je, zapravo, nusprodukt novih potresa u Vladi, koji su obilježeni i svježim uhićenjem bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića zbog sumnji u prevaru prilikom dobivanja evropskih poticaja za vinograd i proizvodnju vina
Bez obzira na HRT-ova tanašna obrazloženja, imamo dakle posla s pojedincem koji se cijepio preko reda dok mu je supruga sjedila u upravi bolnice i koji je bio u nadzornom odboru televizije s čijeg je portala nestala prethodno objavljena informacija o tome. Zanimljivo je, u ovom kontekstu, čitati transkripte prošlogodišnjih saborskih rasprava dok su u prostoriji bili prisutni ministri i sam premijer. Zastupnici su u lipnju 2021. više puta pitali ministra zdravstva Vilija Beroša da komentira listu privilegiranih primatelja cjepiva i činjenicu da je "gospođa Iskra Primorac, predsjednica Upravnog vijeća KBC-a Zagreb, zdrava 35-godišnja ekonomistica zajedno s jednako mladim i zdravim suprugom cijepljenja preko svakog reda, prije njemačke kancelarke koja je u sedmom desetljeću života". Plenković se pozivao na ministra zdravstva Vilija Beroša, a Beroš na opće informacije o borbi protiv Covida, redovno zaobilazeći pitanje o problemu nepotizma, s primjerom Iskre i Marka Primorca.
U istoj je raspravi jednako fokusiran bio potpredsjednik Sabora Željko Reiner kad ga se pitalo o produženju radnog statusa u KBC-u Zagreb. Na prijedlog kontroverznog ravnatelja bolnice i člana HDZ-a Ante Ćorušića, pročelnički mandat produžilo mu je Upravno vijeće predvođeno Iskrom Primorac, unatoč tome što je Reiner tada bio napunio 68 godina. Reiner je odrješito odgovorio da su svi u Upravnom vijeću glasali za tu odluku, osim jedne osobe, bliske "jednoj određenoj opozicijskoj stranci". S obzirom na to da nije postojala naročita šansa za produženje Reinerovog radnog odnosa bez ravnatelja i ljudi u Upravnom vijeću bliskih određenoj stranci na vlasti, i ova anegdota pokazuje koliko je i na kakav način obitelj Primorac povezana s vrhom stranke. Uostalom, Iskra Primorac, koja glasi za novu veliku nadu HDZ-a, trenutno odrađuje drugi mandat na čelu Središnjeg registra osiguranika (REGOS), gdje je postavljena odlukom aktualne Vlade.
Eho njegova mandata odzvanja do danas – Tomislav Tolušić (Foto: Dubravka Petrić/PIXSELL)
Primorčev prvi izlet u politiku, na mjesto savjetnika bivše predsjednice, novi broj Nacionala atribuira povezanošću s Tomislavom Ćorićem, donedavnim ministrom gospodarstva koji ga je, vele oni, preporučio Plenkoviću. Prema istom izvoru, Primorac je postao i savjetnik predsjednice Grabar-Kitarović preko Ćorića i njegove supruge Dubravke Sinčić Ćorić, koja je bila voditeljica predsjedničine Radne skupine za razvoj identiteta i brenda Republike Hrvatske. Ćorić, ex-ministar i aktualni viceguverner Hrvatske narodne banke, uvijek je želio biti ministar financija i vitlati adekvatnom moći koja iz toga resora proizlazi. Sudjelovanje u Primorčevom imenovanju i poznanstvo s njim, piše dalje zagrebački tjednik, mogli bi mu biti prilika za širenje pozadinskih interesa sad kad je Marić ispao iz priče. Isto pišu i za Ćorićevu suprugu, potpredsjednicu Hrvatskog društva lobista koje je, mimo znanja šire javnosti, sudjelovalo u krojenju državnih modela poticanja investicija u obnovljive izvore energije, što je navodno bilo u interesu njihovih članova.
Sam Primorac je u zadnje dvije godine postao aktivan u privatnom biznisu. Prošle je godine osnovao firmu Economica consulting za savjetovanje u vezi s poslovanjem. Prve godine rada uprihodio je pola milijuna kuna, odnosno više od 400 tisuća kuna dobiti. Nekoliko dana nakon što je obznanjeno da će naslijediti Marića, pitali smo ga putem maila s kojim poslovnim subjektima je zadnje dvije godine sklapao poslove. Budući da se radi o savjetovanju financijskog tipa i njegovoj ministarskoj poziciji, informacija je od iznimnog interesa javnosti. Primorac, međutim, nije odgovorio na naš upit. Poslovni rezime ove firme za tekuću godinu bit će objavljen tek naredne godine, ali je iz Državne riznice vidljivo da je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Evropske unije primio 62 tisuće kuna za "intelektualne i osobne usluge", što je solidan ulazak u proračunske izdatke za jednu novu firmu.
Zaključak o Primorčevom imenovanju nameće se sam po sebi. S obzirom na kriterije HDZ-a i opisane biografske crtice, on je više nego solidan kandidat. Trebat će, doduše, intenzivno raditi kako bi zadovoljio kriterije koje je postavio njegov prethodnik, ali ne u kontekstu superlativa kojima dio medija otpravlja Marića. Ovdje mislimo na činjenicu da je Marić u ministarstvo došao iz okruženja Ivice Todorića, zbog kojeg je vjerojatno trebao napustiti ministarsku poziciju još za vrijeme afere Hotmail, kad je otkriveno da je imao puno veći utjecaj u priči oko Agrokora nego što je bio spreman priznati. Potom je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo da je povrijedio dužnost u odlučivanju o dodjeli kredita HBOR-a tvrtki svoga prijatelja Josipa Stojanovića Jollyja. Vozio se i na jahti poduzetnika Blaža Pavičića, na čije poslovanje velik utjecaj ima Ministarstvo financija. Na koncu je dobio povlaštenu cijenu boravka u luksuznom hotelu koji dobiva povlaštene kredite Hrvatske banke za obnovu i razvitak, u kojoj je Marić šef Nadzornog odbora. Unatoč svemu navedenom, većina medija blagonaklono je otpravila Marića, naglašavajući njegove kvalitete u vođenju resora, uz snishodljiva pitanja tijekom posljednjeg obraćanja javnosti. Marić nije otišao zbog afera koje su ga pratile, unisono su zborili iz Vlade, nego zato što je odlučio da je dao maksimum i da je vrijeme za neko novo lice.
Primorac je, u stvarnosti, nusprodukt novih potresa u Vladi, koji su obilježeni i svježim uhićenjem bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. Iako je Tolušić smijenjen još u srpnju 2019. godine, eho njegova mandata odzvanja do danas. Uhićen je naime zbog sumnji u prevaru prilikom dobivanja evropskih poticaja za vinograd i proizvodnju vina. Njegovo uhićenje problematično je za Vladu tri godine nakon smjene i zato što je, prema svježim medijskim napisima, aktualna ministrica poljoprivrede Marija Vučković navodno pokušala zaštititi svoga prethodnika u rabotama koje su se na koncu ispostavile kriminalnima.
