Sami Barkal, izbjeglica iz Sirije koji je dobio azil u Njemačkoj, tužit će Hrvatsku pred Europskim sudom za ljudska prava. Glavni dokaz u postupku, koji će Barkal pokrenuti s još dvoje izbjeglica, bit će video koji je taj mladić u novembru 2018., tada kao maloljetnik, snimio u pokušaju prelaska hrvatsko-bosanske granice. Budući da je bio najmlađi u grupi koja je u RH namjeravala zatražiti azil, odrasli su mu predložili da ostane iza njih u slučaju da ih zaustavi policija. Odjednom je začuo vrisak. Skriven iza grmlja počeo je snimati.
"Hrvatska policija ih maltretira. Lome ljudima kosti", šapnuo je Barkal u mobitel nakon što je čuo udarce pendreka. Nekoliko minuta kasnije, vidi se na snimku, trojica muškaraca iz njegove skupine izašla su iz šume s modricama po licima, krvavih usta i nosova te slomljenih rebara.
"Nisam mogao zaboraviti iskustvo s granice. Snimio sam taj video jer sam želio da ljudi shvate što se događa i kako se igraju našim životima kao da ništa ne vrijede. Što još možemo učiniti da to prestane? Želimo li doista granice sa zidovima, nasiljem i otporom? Ili želimo pronaći humaniji način", rekao je Barkal za The Guardian koji je prvi objavio mladićev snimak.
"Bio sam jako uplašen, to sam mogao biti ja. Ali morao sam snimiti da ljudi razumiju što se događa. Ostao sam bez riječi, doslovno sam se tresao. Bio sam toliko uplašen da su mi se noge odsjekle. Izašli smo iz rata i došli ovdje tražeći sigurnost, a onda se dogodilo to", dodao je.
Carsten Gericke, odvjetnik Europskog centra za ustavna i ljudska prava koji zastupa Barkala i još dvojicu Sirijaca, objasnio je da su njegovi klijenti bili podvrgnuti kolektivnom protjerivanju, pri čemu im policija nije dala priliku da objasne svoju situaciju i zatraže azil, što predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava. U slučaju da se to pokaže točnim pred sudom u Strasbourgu, od RH bi se tražilo jamstvo da se takva kršenja više neće događati.
Europski sud za ljudska prava još je 2021. presudio da je RH odgovorna za smrt šestogodišnje afganistanske djevojčice Madine Hussiny, koja je krajem 2017. poginula pod naletom vlaka. Nesreća se dogodila nedaleko od hrvatske granice, nakon što je nju i njezinu obitelj hrvatska policija protjerala natrag prema Srbiji, ne dopuštajući im da zatraže azil.
U međuvremenu su objavljeni i brojni drugi dokazi o nasilju hrvatske granične policije prema izbjeglicama i drugim migrantima. Samo od siječnja 2020. do prosinca 2022. Dansko vijeće za izbjeglice evidentiralo je gotovo 30.000 pushbackova iz Hrvatske u BiH, od čega je njih 12 posto zabilježenih u 2021. i oko 13 posto u 2022. podrazumijevalo prisutnost djece.
Hrvatske vlasti su sve te navode negirale ili ignorirale, a za to vrijeme su pripadnici MUP-a nastavili batinati i protjerivati migrante. Aktivisti organizacija koje djeluju na pograničnom području nedavno su Novostima potvrdili da se nasilje intenziviralo krajem prošlog ljeta. Samo u septembru i oktobru na području Unsko-sanskog kantona zabilježili su najmanje 950 žrtava pushbackova.
"Zapucali su u zrak i naredili nam da sjednemo na tlo. Pozvali su pojačanje i zatražili da im predamo mobitele, upaljače i novac. Obećali su da će nam sve vratiti, ali nisu. Nakon toga su nas strpali u dva kombija i odvezli do blizine granice. Tamo nas je kraj rijeke dočekao policajac u tamnoj uniformi s crnom maskom navučenom preko glave. Držao je palicu kojom nas je uz udarce tjerao u vodu, a ostali njegovi kolege su se smijali", ispričala nam je maloljetna žrtva pushbacka koju smo 10. novembra 2023. zatekli u Tržcu kraj Cazina.
