Početkom 2023. godine na graničnim prijelazima između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije trebale bi biti otvorene posebne prometne trake iznad kojih će svjetlucati natpisi "Otvoreni/Open Balkan". Njima će putnici i roba iz tih zemalja prelaziti granicu uz minimalno zadržavanje. Kamioni s robom iz Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije više ne bi smjeli kao sada čekati dva do tri sata da pređu međusobne granice, već bi ih kao kroz sir prolazili u nekoliko minuta.

Osim bržeg i jednostavnijeg putničkog i teretnog prometa između tri balkanske zemlje već sljedeće godine trebalo bi profunkcionirati i brže i jednostavnije kretanje radne snage. Ono što su prije dvije godine započeli u Novom Sadu, srpski predsjednik Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i Albanije Edi Rama nastavili su prošloga tjedna u Skopju. U Novom Sadu su najavili da će pokušati olakšati i ubrzati protok robe, kapitala, usluga i ljudi između svojih zemlja i tako ih brže i temeljitije pripremiti za članstvo u Europskoj uniji. Prvi potez koji su povukli bilo je omogućavanje građanima svojih zemalja da međusobne granice prelaze samo uz pokazivanje osobne karte.

U Skopju su promijenili radni naslov svojoj inicijativi prekrstivši je iz "Mini Šengen" u "Otvoreni Balkan", ali joj i dodali puno više konkretnog sadržaja, barem na papiru. Rama, Vučić i Zaev u Skopju su, kako prenosi beogradski Danas, potpisali tri dokumenta: "Memorandum o razumevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum o razumevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada na Zapadnom Balkanu i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na Zapadnom Balkanu".

Već u opremi teksta, Danas naglašava da je u potpisanim dokumentima "Priznavanje fitosanitarnih dozvola najbitnija stavka, a posle nje i priznavanje kvalifikacija i jednostavno kretanje radne snage u tri zemlje regiona". Šef Centra za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije Aleksandar Radovanović za Danas je izjavio da potpisani memorandumi "otvaraju vrata da se od 2023. godine laboratorijski izveštaji i veterinarske i fitosanitarne potvrde priznaju u sve tri zemlje. To puno znači za izvoz i zato što smanjuje troškove i zato što smanjuje vreme za administrativne procedure. Kod prevoza ljudi, najava je da od 2023. godine praktično neće biti granica između ove tri zemlje. To je hrabar potez i administracije će imati puno posla da to i sprovedu. Što se tiče radnih dozvola i prijave boravišta, to će se obavljati jako brzo putem softvera, već od 2022. godine, a takođe bi trebalo da se od sledeće godine reguliše i priznavanje kvalifikacija. Poslovni svet sada gleda kako će to biti implementirano". Radovanović vjeruje da potpisani sporazumi otvaraju "i mogućnosti za više investicija u regionu koje za sada nisu iskorišćene u dovoljnoj meri".

I premda su lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, gurajući svoju inicijativu do sada uglavnom nastojali olakšati robnu razmjenu između svojih zemalja, "Otvoreni Balkan" još uvijek izaziva više političkih nego bilo kojih drugih reakcija. Rama, Vučić i Zaev još su u Novom Sadu pozvali lidere BiH, Crne Gore i Kosova da se kao zemlje koje su također još uvijek daleko od članstva u EU-u, pridruže njihovoj inicijativi, ali su u Crnoj Gori uvjereni da bi ulaskom u "Otvoreni Balkan" usporili svoje putovanje prema članstvu u EU-u, u Bosni i Hercegovini još nisu uspjeli zbrojiti čemu služi "Open Balkan" pored CEFTA-e i Berlinskog procesa, a na Kosovu pak tvrde da se radi o još jednoj Vučićevoj velikosrpskoj ujdurmi na koju je Edi Rama nasjeo, pretvorivši se u "srpskog slugu".

Kosovski premijer Albin Kurti otišao je i korak dalje pa tvrdi da "'Otvoreni Balkan' više liči na Balkan otvoren za uticaje sa istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine, kao i otvoren za autokratiju, korupciju, ratne zločince, suprotno evropskim vrednostima demokratije i vladavine prava". Kad se, međutim, i površno pogledaju podaci o robnoj razmjeni između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, lako je uočljivo da većina robe koja se razmjenjuje dolazi iz proizvodnje koja je u domaćem ili europskom vlasništvu, pa i njezino lakše kolanje kroz "Otvoreni Balkan" ponajprije jača i njihove pozicije i utjecaj na Balkanu.

Indirektno odgovarajući na napade iz Prištine, Edi Rama je u Skopju, među ostalim, izjavio i sljedeće: "Nije reč o tome koliko će Srbija porasti, to je njen izazov, nije naš problem. Ali, znamo da će srpski rast rezultirati i sa našim rastom. Bog nas je blagoslovio da živimo u ovom regionu i dužni smo da omogućimo građanima dobar život, a svi koji sabotiraju ovaj projekat, nisu na nivou naših ambicija. Naš napredak je i korak bliže EU".

I doista, od kad su lideri Albanije i Srbije, unatoč svim razlikama, počeli unaprjeđivati ukupne međusobne odnose i ekonomske veze između dvije zemlje krenule su uzlaznom putanjom. U zadnjih pet godina njihova se robna razmjena gotovo udvostručila i umjesto mizernih nekoliko desetaka milijuna eura sada već vrijedi preko 200 milijuna eura. I u prvih pet mjeseci ove godine robna razmjena između Srbije i Albanije bila je veća za 30 posto (22,9 milijuna eura) od razmjene u istom razdoblju 2020. godine. Lani je već oko tisuću srpskih poduzeća poslovalo u Albaniji, a i srpski turisti sve su brojniji na njezinoj jadranskoj obali. S druge strane, na gradilištima u Srbiji sve su brojniji albanski radnici, a "Otvoreni Balkan" bi već uspostavljene ekonomske veze trebao još čvršće povezati i razviti.

Srbija i Sjeverna Makedonija su pak svoju suradnju iz jugoslavenskih vremena uspjele sačuvati, a sada se trude podići je na više razine. I njihova robna razmjena kontinuirano raste i uskoro će doseći milijardu eura. Prošle godine je vrijedila 860,5 milijuna eura, a u prvih pet mjeseci ove godine dosegla je 405,1 milijun eura i bila je veća za 26,8 posto nego u lanjskih prvih pet mjeseci. Zato i ne čudi da se Zoran Zaev nije ni osvrtao na politizaciju koja od njezinog početka prati inicijativu koja je sada dobila ime "Otvoreni Balkan". Važnije mu je bilo govoriti o softverima koji će uvezati resorna ministarstva triju država kako bi se putnicima i "stotinama kamiona olakšao prelazak granice".

I srpski predsjednik Aleksandar Vučić nije se u Skopju bavio sumnjama i napadima koji prate najnoviju balkansku inicijativu koju gura zajedno sa albanskim i sjevernomakedonskim premijerima. Njima se ipak detaljnije pozabavio u autorskim tekstu koji je objavljen nekoliko dana kasnije u beogradskoj Politici. U njemu je napisao i sljedeće: "Naslušao sam se svega i svačega protiv 'Otvorenog Balkana', te da je ovo politika, a ne ekonomija, da se ovim obnavlja Jugoslavija, pri čemu se ne sećam da je Albanija bila deo Jugoslavije, da sve ovo već imamo kroz Ceftu, a kad već imamo zašto nam kamioni stoje danima na granicama, a roba u njima propada? A ima i onih, i u Evropi, ali i kod nas, koji ne mogu da se pomire s tim da je 'Otvoreni Balkan' naša ideja, da je naš odgovor na naše probleme, da nam niko to nije doneo sa strane. Ali i te primedbe su tipično balkanske, pa su mi zbog toga čak i simpatične. Kažu – ko zna zašto oni to rade, nisu mogli oni to sami da smisle, neko im je to doneo iz Berlina ili iz Amerike, ima mnogo važnijih problema, zašto njih prvo ne rešavaju… 'Otvoreni Balkan' će uspeti, baš zato što ga nije smislio niko osim nas. I zato što niko osim Srbije, Severne Makedonije i Albanije neće imati toliko volje da ga sprovede. Sve što je na Balkan stiglo odnekud, nije se primilo".

Na kraju teksta Vučić je poručio: "Ovaj posao započeli smo sami, sami ćemo ga i završiti, u tome ne zavisimo ni od koga, osim od naših ljudi koji će od njega imati najveću korist. Verujem u Srbiju, verujem u Balkan!".