Osmi Festival svjetske književnosti održava se u Zagrebu od 6. do 12. rujna, no uz neke promjene zbog epidemiološke situacije – koje?
Ovogodišnji festival održat će se u ponešto drugačijem obliku. Dio programa bit će uživo, a dio će biti emitiran na Trećem programu HRT-a. Samo otvaranje bit će uživo, kao i pretprogram dan ranije. Književne matineje će također biti pred publikom. Snimili smo dvije emisije, ‘Proza u gradu’ i ‘Poezija u gradu’, koje se bave hrvatskom suvremenom književnošću. Imamo i tri tribine ‘Razotkrivanje’ gdje smo razgovarali s našim dragim autorima i piscima Davidom Grossmanom, Francescom Melandri i Javierom Cercasom. Oni su bili u svojim gradovima, a mi ovdje. Ti razgovori će biti emitirani na Trećem programu HRT-a. Većina drugih programa bit će u knjižari Fraktura, gdje ćemo ponovno uživo prenositi sve događaje koji će se tamo odvijati, tako da će gledatelji moći to pratiti putem naših platformi i društvenih mreža poput Facebooka, YouTubea i drugih. U samoj knjižari imamo ograničen broj mjesta. Petnaestak ljudi moći će program pratiti unutar knjižare, a još desetak-petnaestak vani ako bude lijepo vrijeme. Poštovat ćemo sve mjere, naravno. S obzirom na cjelokupnu situaciju, ove godine nema ulaznica. Osim toga, jedan događaj će biti u Hrvatskom glazbenom zavodu. Riječ je o razgovoru sa Semezdinom Mehmedinovićem i Đurđicom Čilić za koji će se zainteresirani morati pretplatiti na naš mejl. S obzirom na veličinu dvorane, ondje može biti do 80 gostiju.
Osim spomenutih, tko će sve sudjelovati na festivalu?
Što se tiče gostiju, dobar dio njih dolazi iz Hrvatske. Sveukupno imamo 60 gostiju iz 12 zemalja. Dio njih će doći u Zagreb, drugi dio će se javljati iz svojih domova diljem svijeta putem Zooma ili Skypea. Posebno sam sretan da nam dolaze Etgar Keret iz Izraela, Dorthe Nors iz Danske, Magdalena Blažević iz Bosne i Hercegovine, Vladimir Arsenijević iz Beograda. S obzirom na to da bi dio ljudi morao u karantenu nakon povratka u svoje zemlje, oni će nam se pridružiti online, poput Olea Thorstensena iz Norveške i Jamala Ouariachija iz Nizozemske. Na festivalu će još sudjelovati Dejan Jović, Marko Tomaš, Renata Salecl, Marko Gregur, Asja Bakić, Ivana Sajko, Boris Buden, Monika Herceg i brojni drugi. Riječ je o jednoj impozantnoj ekipi.
Uz književni dio, festival ima i onaj popratni u vidu dvije izložbe. O čemu je riječ?
Organizirat ćemo dvije izložbe. Na jednoj će eminentni hrvatski umjetnici izložiti svoja djela na temu motiva iz književnosti. Prva će biti otvorena 3. rujna u galeriji Canvas. Osim toga, 5. rujna u galeriji Šira bit će otvaranje izložbe studenata Likovne akademije koji su sa svojim mentorima napravili djela inspirirana književnošću.
U lipnju je najavljeno da će festival biti u znaku tema koje je otvorila kriza. Možete li reći nešto više o tome?
S jedne strane, govorit ćemo o knjigama, što je najvažnije na literarnom festivalu, a s druge, s intelektualcima i piscima otvorit ćemo teme poput Europe kao nedovršene unije i postpandemijskog svijeta te književnosti i njezine uloge prije ili poslije epidemije. Razgovarat ćemo i o distopijama u književnosti i kako se reflektiraju na naš današnji svijet.
