Uvođenje novih osobnih iskaznica u Hrvatskoj, koje stupa na snagu 2. kolovoza, otvorilo je pitanje načina označavanja spola, odnosno pitanje nadilaženja binarnih kategorija M i Ž prilikom označavanja ove kategorije u službenim dokumentima. Rasprava je u medijskom prostoru otvorena nakon što je objavljeno kako je Ministarstvo vanjskih poslova Ministarstvu unutarnjih poslova poslalo mišljenje koje se referira na Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica i boravišnih isprava prema kojoj se alternativno propisuje upotreba oznake spola F, M, X.
Nakon što je ta informacija dospjela u medije ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman požurio je isti dan objasniti kako njegovo ministarstvo nije dalo uputu za uvrštenje treće kategorije prilikom označavanja spola već da je riječ o "internoj korespondenciji stručnih službi državne uprave gdje se daju mišljenja ili tumačenja određenih procesa i uredbi".
"Hrvatski pravni poredak poznaje muški i ženski spol, nema neutralnog spola, nego se kao podatak upisuje muški i ženski. To je hrvatsko nacionalno zakonodavstvo", rekao je Grlić Radman. I dok se ministar referirao na mogućnost uvođenja treće opcije smatrajući i nju neprihvatljivom iz trans zajednice poručuju kako pitanje spola uopće ne bi trebalo biti na službenim dokumentima.
Aktivisti Trans Aida Espi Tomičić, Erin Vlahović i Nina Čolović za Novosti u zajedničkom pisanom odgovoru naglašavaju kako spomenuta uredba Europskog parlamenta govori o rodu u dokumentima, prepoznajući i spol kao oblik rodnosti (medicinski i pravni konstrukt), a ne kao nešto što rodu prethodi.
Espi Tomičić
– Kategorija roda nije nužnim dijelom dokumenata jer taj podatak ne služi nekoj posebnoj svrsi niti je njegovo uvrštavanje moguće na ikakav način opravdati u pogledu dobrobiti osobe ili društva. Zašto bi oznaka roda bila potrebna na osobnim iskaznicama i putovnicama kada drugi "identifikacijski" dokumenti funkcioniraju i bez nje? Od rodnoga lista do osobnih iskaznica i putovnica u te se administrativne kategorije prenose određena očekivanja kako bi pojedina tijela trebala izgledati i kako bi trebala funkcionirati da bi se mogla disciplinirati i pokrenuti za određene oblike rada, prije svega onog reproduktivnoga – objašnjavaju u svom odgovoru Tomičić, Vlahović i Čolović te dodaju kako kategorija roda služi državi i kapitalu "u demografske svrhe i kao sredstvo organizacije stanovništva" te kao takvi predstavljaju svakodnevni izvor nasilja kako prema migrantkinjama i beskućnicima tako i prema trans, interspolnim i rodno nebinarnim osobama.
Prema njihovom mišljenju, rod u dokumentima ne postoji zato da bi olakšao život već da bi olakšao sustavu da raspolaže i upravlja našim tijelima, a to posljedično dovodi do povreda različitih vrsta: od liječničkih ordinacija do šaltera u poštama i bankama, ali i pokušaja zapošljavanja ili zadržavanja posla.
– Kao trans osoba, na svakodnevnoj se razini susrećem s "malim pretresima". To su oni pretresi koji me u svakodnevici tjeraju da svojim dokumentima dokazujem svoj identitet, a to je upravo oblik nasilja nad mojim tijelom i mojim izborom. Upravo iz tog razloga sam, kao trans muškarac, ostavio oznaku Ž na dokumentima jer se ne želim prilagoditi binarnim uvjetovanostima vlastite egzistencije. To je moj mali čin otpora u svakodnevici, kad dođem npr. na poštu, osoba na šalteru svjedoči tijelu koje nije normativno vezano uz oznaku na mom dokumentu i to vidim kao neku vrstu edukacije i aktivizma. Naravno, ne zagovaram da sve osobe to naprave jer je zaista disforično, ne mogu ni sam tvrditi da ću to moći cijeli život, ali trenutno je to mali aktivizam koji radim – rekao nam je Tomičić.
Erin Vlahović
A u situaciji u kojoj se o uklanjanju kategorija spola iz dokumenata i ne razmišlja, uvođenje treće opcije ipak bi barem omogućilo promjenu društvene svijesti prema osobama čije su potrebe nerijetko marginalizirane, no to bi se, tvrde Čolović, Vlahović i Tomičić, trebalo temeljiti jedino na kriteriju samoidentifikacije.
U državama koje nude mogućnost odabira treće kategorije, poput Austrije ili Njemačke, da bi se dokumenti mogli prilagoditi traži se obimna medicinska dokumentacija i iscrpljujuća medicinska procedura. Tako u Austriji i Njemačkoj odabir treće opcije iziskuje dokaz o interspolnosti osobe za korištenje treće mogućnosti.
– Treća kategorija roda je najmanji mogući pomak koji bi se dao učiniti, dok praksu izostavljanja roda kao pravno-administrativne kategorije, kojoj smatramo da bi trebalo težiti, ni ne treba tražiti igdje drugdje, RH već nema rod u vozačkim dozvolama ili zdravstvenim iskaznicama, zašto bi imala igdje drugdje – smatraju Čolović, Vlahović i Tomičić.
U Hrvatskoj se prema važećoj zakonskoj regulativi na dokumentima može promijeniti oznaka spola, no radi se o proceduri koja je, kako nam govore sugovornici, nerazrađena i nedorečena te može dovesti do toga da osobe ostanu mjesecima "zapetljane u vrtlogu administracije". Prošle godine Trans Aid je proveo istraživanje o iskustvima trans osoba s procedurom pravnog priznavanja roda koje je pokazalo da s godinama praksa postaje sve diskriminatornija i sve više ponižavajuća. Ta procedura uključuje psihološko testiranje koje može trajati i do godinu dana, a potom jednako dugotrajna savjetovanja sa psihijatrima.
Nina Čolović
– Testiranje može obaviti samo psiholog/inja naveden na posebnoj listi stručnjaka/inja, na kojoj su samo tri psihologa/inje za odrasle, od kojih za samo jednu osobu dobivamo pozitivne komentare iz zajednice, te jedan/a psiholog/inja za maloljetne osobe s kojima su djeca i mladi zadovoljne. Kod jedne osobe s liste je zamjetan i manjak educiranosti i vođenost osobnim, izrazito binarnim i patrijarhalnim svjetonazorima u radu, pa se dešava, primjerice, da trans osobama govori stvari poput toga da im se ne može obraćati u onom rodu u kojem oni/e traže dok god njihov izgled ne počne odgovarati tom rodu – objašnjavaju nam u zajedničkom odgovoru Čolović i Tomičić.
Psihijatrijsku obradu, kako smo naznačili, može napraviti samo psihijatar s liste, a ta se lista sastoji od tri psihijatra za odrasle i jedne za maloljetne osobe.
– Od ta tri psihijatra/ice za odrasle, jedan već godinama uopće ne živi i ne radi u Hrvatskoj, a drugi kao seksolog po struci, nerijetko povezuje seksualnu orijentaciju i rodni identitet i zna otežati i prolongirati proces pod političkim i strukovnim pritiscima. Pod izgovorom poboljšanja procedure, ovaj psihijatar uveo je dodatno psihijatrijsko vještačenje, kod dodatnog/e psihijatra/ice koja/i se ne nalazi na Listi stručnjaka/inja, a koji/a trans osobe ispituje različite stvari o njihovom privatnom životu zapisujući te informacije u izvještajnu dokumentaciju. Nakon toga slijedi psihijatrijsko vještačenje koje provodi posebna psihijatrijska komisija sačinjena od psihijatara/ice koji/e su zaposleni/e u istoj klinici za psihijatriju u kojoj radi navedeni psihijatar. Na ovom vještačenju sudjeluje i do 30 osoba koje ispituju trans osobe o njihovim privatnim životima i razlozima zbog kojih žele promijeniti kategoriju roda u osobnim dokumentima, dok trans osoba koju ispituju sjedi na sredini prostorije kao na ispitivanju – opisuju nam Čolović, Vlahović i Tomičić te dodaju kako bi s obzirom na razinu patologizacije trans iskustava bilo nužno da se u Hrvatskoj donese Zakon o rodnom identitetu kojim će se zaštiti ljudska prava trans osoba i kojim će se procedura za promjenu kategorije roda regulirati kroz upravni postupak.
– Trans Aid trenutno radi na prijedlogu ovog Zakona – poručuju Čolović, Vlahović i Tomičić.
