Kako komentirate tzv. rješenja o povratku za migrante koja vrijede sedam dana, a koja hrvatska policija izdaje od proljeće ove godine?
Rješenje o povratku je dokument koji se obično izdaje osobama koje se zateknu u iregularnom prelasku državne granice, a ne iskažu namjeru za traženje azila u Hrvatskoj. Temeljem tog dokumenta, osobe mogu boraviti u Hrvatskoj najduže sedam dana, država im je dužna garantirati ljudska prava iz Europske konvencije, a u navedenom roku su dužne napustiti njezin teritorij, odnosno Europski gospodarski prostor. U suprotnom, prema zakonu, mogu biti prisilno udaljene, iz Hrvatske, naravno, ako takvo udaljenje ne ugrožava načelo non-refoulementa.
Poboljšava li takav dokument situaciju migranata?
Izdavanje Rješenja o povratku svakako nije rješenje za vrlo heterogenu skupinu osoba kojima se ono isporučuje. Navedeno pokazuje kako europske politike nemaju adekvatan odgovor na trenutnu situaciju, a države članice koriste priliku za izbjegavanje odgovornosti. Naime, kad se usporedi s batinama, mučenjem i ponižavajućim postupanjem, ovaj dokument svakako ispada bolja opcija. Međutim, postoje i svjedočanstva osoba kojima je pristup azilu bio uskraćen, a u zamjenu uručen ovaj dokument, kao i onih koji su nakon izručenja Rješenja o povratku nezakonito protjerani preko zelene granice.
Sve više ljudi prolazi kroz hrvatski teritorij?
Posljednjih mjeseci primjećujemo da više osoba prolazi kroz Hrvatsku i pritom borave na javnim površinama, noće u nesigurnim zgradama, uz izostanak humanitarnog odgovora nadležnih institucija. Svatko od nas zaslužuje dostojanstven život, stoga je ključno u politikama se voditi zaštitom ljudskih prava, brigom o drugima, osobito onima u ranjivoj situaciji i u potrebi. Zima je već stigla i nužno je pronaći rješenje i osigurati da svatko u Hrvatskoj ima krov nad glavom, tuš, pristup potrebnim lijekovima i da nitko nije gladan.
Kakvo je sada ponašanje policije prema migrantima na granici?
Iako su broj nezakonitih protjerivanja i intenzitet nasilja ove godine manji, i dalje svakodnevno svjedočimo sustavnoj, nezakonitoj i nasilnoj praksi. Samo u prvih osam mjeseci ove godine Dansko vijeće za izbjeglice zabilježilo je 2.600 nezakonitih protjerivanja u BiH. Iako ne raspolažemo konkretnim statistikama za posljednjih par mjeseci, imamo saznanja o slučajevima teškog fizičkog nasilja i zatvaranjima ljudi, čak i male djece, u policijske kombije na šest do osam sati, bez vode, hrane i mogućnosti vršenja nužde, a posljednjih tjedana ta praksa uključuje i snažno hlađenje vozila dok su osobe zatvorene u njima.
Kako će biti od 1. siječnja, s ulaskom Hrvatske u šengenski prostor?
Bojimo se da će se, kad Hrvatska i službeno preuzme ulogu "čuvara" vanjske granice EU-a, nezakonita i nasilna praksa intenzivirati. Dodatno zabrinjava generalni smjer europske migracijske politike, pa će na praksu u Hrvatskoj svakako utjecati i izmjene Šengenskog zakonika i usvajanje pojedinih prijedloga Pakta o migracijama i azilu.
