Zašto ste se odlučili kandidirati za predsjednicu SDP-a?
Htjela sam otvoriti teme o kojima se inače, uvjerena sam, ne bi razgovaralo u unutarstranačkim izborima: o povratku socijaldemokratskim načelima, o konkretnim političkim odrednicama, mjerama i programu kojim bismo utjecali na poboljšanje života svih onih koji žive na marginama društva.
Kritični ste prema predsjedniku Republike i bivšem predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću. Zašto?
Kritična sam prvenstveno prema SDP-u koji je nekritičan prema onomu u što se stranka pretvorila uz Zorana Milanovića. S njim smo, doista, ostvarili velike uspjehe, no pritom smo izgubili socijaldemokratsku orijentaciju. To je, nažalost, rijetko tko u SDP-u spreman/a priznati.
Naveli ste da namjeravate SDP pozicionirati više lijevo nego što je sada. Kojim konkretno mjerama, odnosno prijedlozima politika?
Jedan od većih izazova su migracije i priljev stranih radnika i radnica, pri čemu treba voditi računa o njihovoj integraciji, s posebnim naglaskom na njihov smještaj i izbjegavanje getoizacije, kao i o posljedičnom snižavanju cijene rada domaćih radnika/ca. Revitalizacija suradnje sa sindikatima koji nas više uopće ne doživljavaju kao političku stranku koja se bavi radništvom; jačanje radničkih prava u privatnom sektoru, regulacija platformskog rada i, općenito, prekarnog rada; ispitivanje mogućnost četverodnevnog radnog tjedna ili snižavanje dnevne satnice; povećanje plaća i mirovina neovisno o inflaciji, kao i rješavanje problema polugodišnjeg usklađivanja mirovina i potkradanja umirovljenika i umirovljenica. Zalažem se i za uvođenje "maksimalne" plaće, što znači da nitko, u pojedinoj kompaniji/instituciji ne bi smio/jela zaraditi više u jednom mjesecu nego bilo tko u cijeloj godini. Kao socijaldemokratska stranka, moramo se izboriti za punu rodnu i spolnu ravnopravnost – od vrednovanja neplaćenog kućanskog rada, dokidanja jaza u plaćama, a što dovodi do feminizacije siromaštva, suzbijanja nasilja u obitelji. Dekomodifikacija javnih usluga (socijalne, javno-zdravstvene, odgojno-obrazovne, lokalni prijevoz, željeznica); podrška starijim osobama koje su platile najveću cijenu kapitalističkog sustava; zaštita okoliša koja neće propagirati neoliberalne koncepte nepriuštivosti.
SDP se percipira kao stranka starih glasača. Kako to namjeravate promijeniti?
Da, naši su birači i biračice starije osobe, koje ponajviše iz emocionalnih razloga glasaju za nas i to treba cijeniti, no više nismo privlačni mladima koji pronalaze druge političke opcije – neki su otišli novim lijevim strankama, a neki su se, što je posebno zabrinjavajuće, okrenuli desničarskim strujama. Mnogi se i postupno depolitiziraju. Dobivanje povjerenja i podrške mladih će biti, možda, i najteži zadatak za SDP. Uz sva istraživanja i analize o stavovima i položaju mladih osoba, mislim da je sasvim dovoljno podataka da izvučemo i poruku i pouku – dobro plaćena radna mjesta, mogućnost osamostaljivanja i egzistencijalna sigurnost. Zato zagovaram model društvenog stanovanja u lokalnim zajednicama koji će omogućiti mladima veću mobilnost i promjenu poslova. Mladi danas češće mijenjaju poslove nego što su to radile generacije naših roditelja, a ja bih voljela živjeti u društvu u kojemu se to događa zbog njihove želje, a ne zbog loših ili loše plaćenih poslova.
