Stopa siromaštva za prošlu godinu iznosila je 18,3 posto, što znači da je više od 700 tisuća stanovnika Hrvatske siromašno?
Brojke su poražavajuće, iako podaci za 2020. pokazuju da je stopa siromaštva u odnosu na onu iz 2019. stagnirala. Uzevši u obzir da je 2020. godina bila pandemijska i potresna, možemo reći da su mjere očuvanja radnih mjesta i druge mjere usmjerene ka ublažavanju krize donekle prevenirale porast siromaštva i socijalne isključenosti u društvu. Međutim, zabrinjava što stopa rizika od siromaštva raste za jednočlana kućanstva starijih i žena. Uz to, trećina stanovništva ima probleme da spoji kraj s krajem, što znači da su mirovine i plaće nedostatne za pokrivanje troškova života.
Pokazatelj za osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti još je veći, iznosi 23,2 posto, znači više od 900.000 ljudi je na rubu siromaštva?
Za društvo to znači da i dalje ne uspijevamo, prvenstveno vladajući, učinkovito smanjiti socioekonomske nejednakosti. Za pojedince to znači da ih puštamo da se snađu na margini društva, što na njih stavlja veliki pritisak kako spojiti kraj s krajem, sve dok država ne donese mjere koje potvrđuju društvenu solidarnost te poštivanje dostojanstva i ljudskih prava. Ovako visoke stope siromaštva i socijalne isključenosti utječu na ostvarivanje prava na rad, stanovanje, obrazovanje te socijalnu i zdravstvenu zaštitu, što izravno dovodi u pitanje ustavnu definiciju Hrvatske kao socijalne države.
I premijer Plenković je priznao kako je riječ o prevelikom broju.
Javno priznavanje te činjenice je važno, međutim puno su važniji potezi zbog toga. Da bi broj siromašnih bio smanjen, politike trebaju biti ambiciozne i učinkovite te usmjerene na marginalizirane društvene skupine koje žive u većem riziku. Zbog politika koje se trenutno provode, ali i onih koje su planirane, smatramo da premijerova izjava nije iskrena jer se napori Vlade ne poklapaju s njom.
Kako poboljšati crnu statistiku?
Nakon analize recentnog Prijedloga Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti smatramo da planirane mjere nisu adekvatne da ublaže siromaštvo i socijalnu isključenost. Zbog toga s Kućom ljudskih prava, BRID-om, IPE-om i PNG-om od Vlade RH zahtijevamo da povuče ovaj prijedlog i izradi dokument koji se temelji na socioekonomskim pravima i potrebama te koji sadrži mjere koje bi uistinu smanjile stope siromaštva i socijalne isključenosti. Uvođenje pravednijeg sustava preraspodjele bogatstva, jačanje radničkih prava i uvjeta rada osiguralo bi da radnici primaju dostojanstvenu plaću i privređuju za dostojanstvenu mirovinu, što je nužno.
