Međuamerički sud za ljudska prava (IACHR) 22. marta započeo je raspravu o slučaju žene iz Salvadora kojoj je 2013. odbijeno pravo na pobačaj unatoč visokorizičnoj trudnoći i malformacijama fetusa. O ženi, u javnosti imenovanoj samo kao Beatriz, poznato je da je bila radnica zaposlena kao kućna pomoćnica, a njena je priča postala simbol borbe za pravo na pobačaj u Salvadoru. U toj je zemlji pobačaj u potpunosti kriminaliziran, a u najgorem scenariju žene mogu biti optužene za teško ubojstvo, za što je predviđena zatvorska kazna od 30 do 50 godina. Beatriz se 2013. zbog odbijanja bolnica da joj izvrše pobačaj žalila salvadorskom Vrhovnom sudu, koji je također odbio njezin zahtjev za pobačajem. Na kraju joj je dopušten hitan carski rez nakon što se teško razboljela. Umrla je nakon prometne nesreće 2017., dijelom i zbog stalne fizičke slabosti od koje je patila nakon teške trudnoće četiri godine ranije. Tijekom ročišta održanog u San Joséu u Kostariki, sedmero sudaca saslušalo je Beatrizinu obitelj i liječnike uključene u njen slučaj. Liječničko povjerenstvo nacionalnog rodilišta preporučilo je Beatriz prekid trudnoće, ali ga nije imala gdje obaviti. Liječnik Guillermo Ortiz Avedaño rekao je sucima da su mu ruke bile vezane, iako je trudnoća bila visokorizična i pobačaj je bio najbolje rješenje. Liječnici, medicinske sestre i drugi medicinski radnici u Salvadoru mogu dobiti do 12 godina zatvora ako se utvrdi da su pomogli trudnoj osobi da pobaci. Sudska je rasprava popraćena prosvjedima protiv prava na pobačaj kao i onima kojima se tražio dostupan pobačaj. Beatrizina majka medijima je poručila da se nada da se ono što se dogodilo Beatriz neće više dogoditi nikome.
IACHR sa sjedištem u San Joséu je inače osnovan u sklopu Američke konvencije o ljudskim pravima, dokumenta koji su ratificirale članice Organizacije američkih država, njih 35. Ovo je prvi put da sud raspravlja ne samo o pojedinom slučaju, nego o širim posljedicama potpune kriminalizacije pobačaja u zemlji. Feministički kolektivi diljem regije nadaju se da bi presuda, koja se očekuje krajem godine, mogla otvoriti put dekriminalizaciji pobačaja u Salvadoru, ali i postaviti važan presedan za regiju. Latinska Amerika ima najrestriktivnije zakone o pobačaju na svijetu - šest od dvadeset zemalja pobačaj u potpunosti zabranjuje. U novembru 2021. IACHR je utvrdio da je Salvador odgovoran za smrt još jedne žene, poznate kao Manuela, koja je osuđena na 30 godina zatvora nakon što je 2008. doživjela spontani pobačaj. U maju lanjske godine salvadorske organizacije za ljudska prava izvještavale su o ženi imenovanoj kao Esme, koja je osuđena na 30 godina zatvora jer je zbog zdravstvenih razloga morala pobaciti. Tijekom posljednjih 20-ak godina na sličan je način procesuirano najmanje 180 žena. Prije 1990-ih, u Salvadoru je pobačaj bio dozvoljen u slučaju životne opasnosti za trudnicu, teške anomalije fetusa ili ako je trudnoća posljedica silovanja. Nakon završetka dugog građanskog rata 1992. jačao je konzervativno-religijski pokret protiv pobačaja, koji je rezultirao potpunom zabranom 1998. godine.
Jednu razinu pogubnosti takve politike dotiče nedavno objavljeno istraživanje harvardske sociologinje Jocelyn Viterna u partnerstvu sa salvadorskim liječnicima. Studija provedena na uzorku od 239 trudnoća između 2013. i 2018. pokazala je da su trudnice koje su u Salvadoru bile prisiljene nositi fetuse s teškim malformacijama do kraja termina iskusile visoke stope majčinskog morbiditeta. U istraživanju se zaključuje da je takva praksa izuzetno psihički i fizički štetna za žene.
