Najmanja srednjoamerička država El Salvador dosad je bila najpoznatija po jednoj od najvećih stopa ubojstava žena na svijetu, a ovih dana novinske stupce puni vijest da će upravo ta zemlja od 6,4 milijuna stanovnika postati prva na svijetu koja će najpopularniju digitalnu valutu bitcoin uvesti kao službeno sredstvo plaćanja. Zakon koji je predložio predsjednik države Nayib Bukele trebao bi stupiti na snagu 7. rujna, unatoč tome što je tržište kriptovaluta izrazito volatilno i neregulirano, što znači da valuta lako i brzo može gubiti vrijednost. Bukele je ideju inicirao kako bi se uspostavio alternativni, u teoriji brz i jeftin način za uplaćivanje doznaka iseljenika, na koje se tradicionalnim kanalima plaćaju izrazito visoke naknade.
Oko 1,5 milijuna salvadorskih državljana živi u emigraciji, a oni svake godine u zemlju pošalju šest milijardi dolara doznaka, što čini oko 20 posto BDP-a. Surferski gradić El Zonte 2018. godine postao je središte pilot-projekta za uvođenje bitcoina, projekta u kojem su kalifornijski investitori bitcoin donacijama poticali prijelaz uobičajenih ekonomskih aktivnosti na tu kriptovalutu. U domaćoj inačici valuta će se zvati Chivo, a svaki bi građanin uskoro trebao dobiti inicijalnih 30 dolara vrijednih Chiva. Digitalne transakcije bit će izuzete od plaćanja poreza, a stranci koji investiraju tri bitcoina – koji sada vrijede oko 140 tisuća dolara – dobit će i dozvolu boravka u zemlji.
Budući da salvadorske građane nitko ništa o tome nije pitao, nedavno su održani protesti radnika i penzionera, zabrinutih zbog mogućnosti da će im se ionako mizerna primanja u budućnosti isplaćivati na nesiguran način. Prema podacima Svjetske banke, 29 posto stanovnika živi ispod granice siromaštva. Osim toga, odluka se uvodi bez da su prethodno osigurani tehnološki uvjeti za prelazak na digitalnu valutu, pa tako čak 70 posto stanovnika uopće nema bankovni račun, a dobar dio njih ni pristup internetu. Također, ekonomski stručnjaci upozoravaju na potencijalne makroekonomske probleme i kriminalne aktivnosti poput pranja novca, a Međunarodni monetarni fond zbog novog zakona smanjio je El Salvadoru kreditni rejting. Unatoč svemu, slične projekte razmatraju i druge južnoameričke države s velikim udjelom deviznih doznaka, među kojima su Gvatemala, Honduras, Paragvaj i Kuba.
