Iako je knjiga Milana Subotića "Napred, u prošlost: studije o politici istorije u Poljskoj, Ukrajini i Rusiji", izdana 2019. godine rasprava o njoj nije zakašnjela, jer joj je rat u Ukrajini dao novu aktualnost i obnovio interes za nju, moglo se čuti na zoom raspravi koja je u organizaciji redakcije Tragova, časopisa za srpske i hrvatske teme, upriličena 10. maja.

Po riječima urednika Tragova Dejana Jovića, ova knjiga o rekonstrukciji nacionalnih identiteta u te tri zemlje, koju je prije tri godina izdala Fabrika knjiga, važna je i u ovom vremenu.

- Pod politikom istorije označavam (zlo)upotrebu istorije kao sredstva za održanje ili sticanje političke vlasti, za njenu legitimizaciju, kao i za političku mobilizaciju stanovništva. U ovom minimalnom određenju oslanjam se na stav da "politike istorije slede interese političkih, kulturnih, etničkih i drugih grupa u borbi za vlast – za njeno zadržavanje, ili za njenu preraspodelu" U pitanju je specifična politika kojom se teži da se osigura politička, kulturna ili druga lojalnost velikih društvenih grupa, kao i da se zadrži ideološka i politička kontrola nad njima. Dakle, politika istorije obuhvata skup različitih mera i aktivnosti koje političke elite preduzimaju za stvaranje novih ili obnovu starih predstava o prošlosti koje su u saglasnosti sa njihovim tekućim političkim interesima i ideološkim ciljevima - rekao je Subotić.

Naglasio je da je u toku proces brisanja razlika između prošlosti i sadašnjosti, podsjetivši da se 9. maja Vladimir Putin u svom govoru na paradi povodom Dana pobjede referirao na "tekući rat protiv neonacističkog agresora u kojem se odbrana Rusije dešava na prostoru Ukrajine".

- Po Putinu, "rat je nastavak antifašističke borbe protiv pretnje formulisane 2014. tokom ukrajinskog proleća" - rekao je Jović i citirao stav iz vremena urušavanja SSSR-a da su "Rusi, pored Nijemaca, drugi narod koji nije mogao da da smisao 20 vijeku".

Ukazao je na uvođenje mita o ruskim ratnim pobjedama uz manifestaciju "besmrtnog puka" i "georgijevske lente" koji bi trebali ujediniti građane Rusije uz ukazivanje na Ukrajinu kao negativnog Drugog, a sve uz rusifikaciju sovjetskog ratnog iskustva iz Drugog svjetskog rata.

Što se tiče Ukrajine, ona se s granicama koje su bile plod Drugog svjetskog rata, raspadom SSSR-a našla pred problemom stvaranja demokratske države i nacije.

- U toj zemlji, osim nacionalno orijentisanih Rusa i Ukrajinaca, čak 34 posto stanovništva čini rusofono stanovništvo koje nije za Rusiju, što se videlo niz godina unazad - rekao je Subotić, naglasivši da je u gruboj podjeli zapad zemlje nacionalistički, a istok rusofon.

Ukazao je i na paradoks de su političari koji se percipiraju kao evropski zapravo nacionalistički, tako da je cr(ve)no-bijela podjela prilično neuvjerljiva.

– A kao što su ukrajinski nacionalisti doprinijeli ruskoj agresiji, tako bi i ruska agresija pomogla da Putin bude otac ukrajinske nacije jer ih je ujedinio u odbrani – rekao je.

Govorio je i o tome kako su rehabilitacija kvislinga Stepana Bandere i inzistiranje na "gladomoru" uticale na ukrajinski identitet.

- Nacija se konstituiše na osnovu viktimološkog ili herojskog narativa, a viktimološki narativ, u ovom smislu "gladomor", jači je od herojskog kojeg simbolizira Bandera – kazao je Sekulić.

.