Prostor koji (ne) dobivaju u hrvatskim medijima, posebno javnim, jedan je od stalnih izvora nezadovoljstva manjina i njihovih predstavnika, koji neprestano traže način da to bude promijenjeno.
- Iako je udio pripadnika manjina veći od sedam posto, one nemaju odgovarajući prostor na Hrvatskoj radioteleviziji jer je njihova prisutnost u programima znatno manja. Komercijalne televizije imaju sasvim druge interese i obaveze, pa nisu obavezne da prate manjinsku problematiku. One ipak prate dio manjinskih aktivnosti što se prvenstveno odnose na političke teme u kojima pripadnici manjina sudjeluju. Nekad je to na rubu senzacionalizma, a nekad na rubu poluinformacija ili skandala – kaže predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer, dodajući da je Savjet s tim problemima upoznao Vladu koja bi trebala donijeti određene mjere.
Dok su manjine podzastupljene u informiranju, govora mržnje uperenog protiv njih ima i previše, dodaje Tolnauer, ističući da je Savjet aktivan u sprečavanju govora mržnje u medijima, naročito na televiziji.
- Mnogo smo puta upozoravali na govor mržnje. Prvo, definiciju govora mržnje legislativa tumači na više načina. Tumačenje govora mržnje je osjetljivo pitanje. Nedopustivo je da na javnoj televiziji koju plaćaju i pripadnici nacionalnih manjina, imamo takve istupe. Kad se oni dogode, najgore od svega i ponižavajuće, prvenstveno za pripadnike nacionalnih manjina, jeste što se ne zove druga strana da iskaže svoje mišljenje. O zastupljenosti nacionalnih manjina govore ljudi koji su zločesti ili totalno nekompetentni; to je legitimno, ali je legitimno i da se čuje glas predstavnika manjina koji se uglavnom ne čuje. Mi smo intervenirali oko toga, čuli smo mnoga obećanja, ali nismo vidjeli napredak. Svojevremeno sam istaknuo da je nedopustivo da u izbornoj noći na javnoj televiziji dvoje ljudi koji vode program komentiraju trebaju li manjine uopće biti zastupljene u Saboru, pa iako je to kršenje Ustava i zakona, za to nitko ne odgovara - govori Tolnauer.
Politička elita mora voditi računa o načinu ophođenja u javnim medijima i na društvenim mrežama, kaže Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava
Postoje ideje da pripadnici nacionalnih manjina odbiju plaćati TV pretplatu.
- Iako je to protuzakonito, izgleda da nema drugog načina da se vrši određeni pritisak. Ne pozivam manjine da ne plaćaju naknadu HRT-u, ali upozoravam da kao porezni obveznici ne možemo dozvoliti da takav program bude getoiziran - naglasio je Tolnauer.
Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri također ističe nedovoljnu zastupljenost te sve učestaliji govor mržnje u medijima i na društvenim mrežama koje su postale vodeći način komuniciranja u društvu.
- Na HTV-u postoje samo dvije emisije tjedno o nacionalnim manjinama kojima je posvećeno 60 minuta tjedno, da ne govorimo o neprikladnim terminima prikazivanja. Dobro je što su manjine zastupljene u regionalnim medijima, ali o pojačanju programa moramo razgovarati s HRT-om. Rješavanje problema govora mržnje je kompleksno pitanje koje treba rješavati sistemskom edukacijom stanovništva o drugačijima. Jedan od povoda je i nedavna manifestacija Zagreb Pride nakon koje je bilo napada na naše sugrađane zbog njihove seksualne orijentacije, što je apsolutno nedopustivo. Svi građani Hrvatske imaju jednaka prava i moraju da ih koriste, dok politička elita mora voditi računa o načinu ophođenja u javnim medijima i na društvenim mrežama. Apsolutno je nesporno da svi koji su u javnom životu moraju paziti što govore, a svi se moramo međusobno približiti kako bi eliminirali takve pojave - ističe Tahiri.
Dok srednjostrujaški mediji šute o manjinama, za njihovu informiranost brinu se manjinski mediji.
- U sadašnjoj situaciji manjinski mediji služe kao zakrpa jer pokrivaju sve ono što mainstream mediji, a prije svega javni mediji koje mi svi financiramo, prešućuju ili o tome govore i pišu daleko premalo; recimo, o informacijama o popisu stanovništva u dijelu vezanom uz manjine, do manjinskih ili lokalnih izbora mainstream mediji ne izvještavaju – kaže za Novosti potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vladimir Ham.
Naravno, mediji brojnijih nacionalnih manjina koji izlaze češće, u situaciji su da ažurnije informiraju. Časopis njemačke manjine izlazi nekoliko puta godišnje, ali novine i časopisi koji izlaze na dnevnoj ili tjednoj bazi, odnosno njihovi portali to mogu bolje činiti. Ali bez obzira koliko god manjinski mediji bili potrebni kao izvor informiranja za nacionalne manjine, nužno je da prije svega javni mediji ispune svoju ulogu.
- Ako itko želi da mediji budu otvoreni i transparentni to smo mi iz nacionalnih manjina - kaže saborski zastupnik Mađara Robert Jankovics.
- Svatko od nas mora poraditi na suzbijanju govora mržnje u elektronskim medijima, pa iako je tu važna primjena zakona, važna je i edukacija. Kad smo kod manjinskih redakcija na javnoj radioteleviziji, Hrvati u Mađarskoj odavno imaju redakciju na mađarskoj RTV. Zato bi bilo dobro da se i na HRT vrati mađarska redakcija kakva je bila do 1991. godine - smatra Jankovics.
Savjet pisao Vladi
O podzastupljenosti nacionalnih manjina na HRT-u govorilo se na nedavno održanom seminaru "Mediji i nacionalne manjine u RH – Zaštita manjina i uloga medija u demokratizaciji hrvatskog društva" u Osijeku. Odande su Vladi poslani zaključci u kojima se navodi da zbog premalog učešća u programima manjinama nije ostvareno pravo u obujmu garantiranom Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Zakonom o HRT-u i Ugovorom HRT-a s Vladom RH. Zbog toga predstavnici manjina traže intenzivniju suradnju s rukovodstvom HRT-a u cilju unapređenja sadržaja i učešća u programu, emitiranja i proizvodnje programa na jezicima nacionalnih manjina te rješavanja problema izostanka edukacije novinarskog kadra koji se bavi manjinskim pitanjima. Ističe se da emitirani sadržaj ne uspijeva privući pažnju gledalaca zbog opadanja kvalitete priloga, manjka kadrova te opadanja novinarskih standarda te zbog isticanja manjinske populacije kroz negativne i senzacionalističke priloge uz male mogućnosti manjinama da na to odgovore.
