SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov postavila je pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću koje se odnosi na nove izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu.

Jeckov je rekla da se prekluzivni rok od dvije godine odnosi na podnošenje zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, dok je sam zakon stupio na snagu početkom 2020. Podsjetila je da rok od dvije godine ističe krajem 2021., nakon čega zainteresirane stranke neće biti u mogućnosti podnijeti zahtjev temeljem ovog zakona. Zastupnica je naglasila da bi taj rok bio dovoljan, ali zbog okolnosti koje su nastupile – pandemije korona virusa, zagrebačkog i banijskog potresa – taj je proces vrlo izvjesno postao vrlo kompliciran. Jeckov je upitala ministra Božinovića da li se u njegovom resoru razmišlja o produženju prekluzivnog roka od dvije godine.

Ministar Božinović odgovorio je da je nešto više od 1.700 osoba podnijelo zahtjev te da je dosad riješeno 455 zahtjeva. Kazao je da se mora uvažiti činjenica da je u proteklih godinu dana bilo ograničeno putovanje iz inozemstva u Hrvatsku i obrnuto.

- Znam da je kroz razgovore o operativnom programu za manjine 2021. -2024. bilo govora o tome. Mi u Ministarstvu unutarnjih poslova, u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, razgovaramo o tome da pričekamo negdje do ljeta ove godine, da vidimo zapravo jesmo li i u koliko zaostatku. Ukoliko utvrdimo da jesmo, onda ćemo naravno učiniti ono što i treba, kako bi se omogućilo podnošenje zahtjeva. Dakle, svi koji podnesu zahtjev do kraja godine, oni su unutar roka, a riješit će se kad se riješi - rekao je Davor Božinović.

 

Uzurpacija zemljišta zbog poticaja

Istog dana, SDSS-ova Anja Šimpraga govorila je o uzurpaciji tuđe imovine zbog izdašnih poljoprivrednih poticaja. Kazala je da se to "nehumano i bezobzirno ponašanje vlasnika stoke" dešava u selima gdje živi većinom staro stanovništvo.

- Privatno poljoprivredno zemljište u ličkim selima koristi se bez ugovora o najmu te na njemu boravi stoka koja luta bez nadzora, čineći štete na imovini, ugrožavajući stanovništvo i domaće poljoprivrednike. Vlasnici zemljišta uglavnom su starije životne dobi i povratnici koji zbog vlastite nemoći ili opravdanog straha taj problem ne prijavljuju nadležnim institucijama. Vlasnici koji stoku drže, nezakonito od države dobivaju enormne poljoprivredne poticaje po broju grla - kazala je Šimpraga te navela nedavni primjer iz Rudopolja, o kojem su Novosti pisale. Nepoznati vlasnik krava ogradio je električnom žicom staro pravoslavno groblje.

- Čak i kada slučaj bude prijavljen policiji i poljoprivrednom inspektoru, sve ostaje samo na zapisniku. Upućuju ih dalje na privatne tužbe, a poznato je koliko sudski postupci traju i koštaju - rekla je zastupnica. Ona je objasnila da prema Zakonu o zaštiti životinja, posjednik ne smije napustiti domaću životinju i ako postupa protivno tome, čini prekršaj za koji se može izreći novčana kazna od 30.000 do 50.000 kuna. Za svako nepoštivanje i neusklađenost propisana je kazna, a kontrolu provođenja ovih mjera, uz Ministarstvo poljoprivrede, na terenu obavljaju veterinarski i poljoprivredni inspektori iz Državnog inspektorata.

- Nakon izlaska policije, poljoprivrednih i veterinarskih inspektora te utvrđivanja štete, vlasnici čija stoka uništava tuđu imovinu, umjesto kazni i sankcija i dalje dobivaju višemilijunske državne potpore. S druge strane, na primjeru iz sela Oćestova pokraj Knina, sin je nakon smrti oca prenio OPG na sebe kao nositelja i zbog administrativne pogreške ostao bez potpore na što nitko nije reagirao - kazala je Šimpraga.

Klub zastupnika SDSS-a više puta je tražio efikasno djelovanje nadležnih institucija da se riješi problem korištenog privatnog poljoprivrednog zemljišta upisanog bez ugovora o najmu u ARKOD, podsjetila je Anja Šimpraga.