Naša obitelj s dva školarca po svemu je vrlo tipična, užurbane obveze oko škole, zadaća, lektire, sportskih treninga, puno igre i zajedničkog druženja. Ono što je najvažnije, ne nailazimo ni na kakve probleme u maloj sredini u kojoj živimo. Strahovi o tome kako će djeci biti teško jer se o njima brinu dva muškarca rasplinuli su se kao balon od sapunice – govori Ivo Šegota koji se 2020. sa životnim partnerom Mladenom Kožićem upisao u povijest.
Šegota i Kozić prvi su gej par koji je u Hrvatskoj udomio dvoje djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a stručni tima Dječjeg doma u Nazorovoj proljetos ih je kandidirao za udomitelje godine, ističući da je riječ o "jednoj od najboljih obitelji s kojima surađuju". Svemu je prethodila dugogodišnja pravna borba u kojoj su Ivo i Mladen prvo uspjeli ostvariti udomiteljski status, a onda, temeljem presude Visokog upravnog suda iz 2022., i pravo na pristup procjeni za posvojitelje. Potonja presuda slavljena je kao ona koja će imati dalekosežne posljedice za prava LGBTIQ osoba jer su njome životni partneri po pravima praktički izjednačeni s bračnim drugovima. Međutim, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, koje je ranije putem žalbi na presude pokušalo Šegoti i Kožiću osporiti prava, sada je ponovno našlo način da istospolnim parovima zakomplicira živote.
Iz ministarstva Marina Piletića nedavno je u javno savjetovanje pušten prijedlog izmjena Obiteljskog zakona. Usprkos spomenutim presudama i preporukama Europske komisije, dio kojim se regulira posvajanje djece ostao je rezerviran isključivo za bračne i izvanbračne drugove te samce.
- Zar očekuju da nakon dvije dugotrajne sudske trakavice u kojima smo pobijedili opet moramo ganjati pravdu za djecu sudskim putem? I nismo jedini, jer je dosta istospolnih partnera u sličnoj situaciji. Dok se svi kunu u najbolji interes djeteta, mi djecu podižemo na noge i vodimo ih kroz život, a država našu obitelj zakonski i dalje prešućuje - kaže Šegota.
Iz Duginih obitelji, udruge koja okuplja LGBTIQ parove i pojedince, ocjenjuju da aktualnim propustom Vlada nastavlja diskriminirati istospolne parove i ograničavati prava djece izdvojene iz svojih bioloških obitelji.
- Sudska praksa ponavlja kako se ovakva diskriminacija ne bi trebala događati. Na kraju najviše ispaštaju djeca koja su u sustavu, čemu svjedočimo iz dana u dan čitajući naslove kako u domovima nema mjesta i kako djelatnice u sustavu moraju skakati kroz vatrene obruče da bi pronašle adekvatan smještaj za napuštenu djecu - govori predsjednik Duginih obitelji Daniel Martinović.
- Nažalost, ovakvi potezi sugeriraju odstupanje od europskih vrijednosti, koje vlada Andreja Plenkovića navodno podržava. Umjesto da se zakoni prilagode suvremenim potrebama i europskim smjernicama, čini se korak unatrag. Teško je reći radi li se o propustu ili namjernom činu, ali činjenica je da je Vlada imala priliku malom izmjenom Obiteljskog zakona učiniti puno za sudbinu djece koja su trenutno u domovima, a to nije napravila - dodaje on.
Iz resornog ministarstva tek poručuju da se izmjenama Obiteljskog zakona "pristupilo iz drugih razloga", odnosno zbog odluke Ustavnog suda iz aprila ove godine. Njome je, ravno osam godina nakon što je 11 fizičkih i pravnih osoba podnijelo prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona donesenog 2015., utvrđena nesuglasnost s Ustavom i ukinuto 18 članaka. Ukinute odredbe Obiteljskog zakona prestaju važiti 31. prosinca 2023., do kada je Sabor dužan donijeti izmjene i dopune postojećeg ili potpuno novi zakon, stoji u odluci Ustavnog suda.
U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na kraju su se odlučili za kozmetičke dorade, pravdajući se da bi u suprotnom s prvim danom 2024. godine nastupila pravna praznina. No posve je očito da su u Plenkovićevom HDZ-u, koji ustrajno žonglira na liniji od građanskog centra do konzervativne desnice, procijenili da im se tom temom ne isplati temeljitije baviti uoči nadolazeće serije izbornih ciklusa. Pogotovo ako znamo da su se na Obiteljskom zakonu već opekli.
Postojeća verzija toga akta, nastalog u mandatu SDP-ove ministrice Milanke Opačić, odmah je naišla na brojne kritike, gotovo u podjednakoj mjeri pristigle iz desničarskih, tzv. obiteljaških krugova i iz liberalnih udruga. Promjenom vlasti 2016. godine instant vlada Tihomira Oreškovića brže-bolje je osnovala radnu skupinu za izradu novog zakona i na njeno čelo imenovala Dubravku Hrabar, ultrakonzervativnu profesoricu zagrebačkog Pravnog fakulteta. Hrabar je na istoj funkciji ostala i u Plenkovićevu mandatu, a skupina pod njenim ravnanjem stoji iza prijedloga novog Obiteljskog zakona koji je ujesen 2017. ekspresno, u manje od 24 sata od objavljivanja, povučen iz javne rasprave. Prije svega zbog sporne definicije obitelji iz koje su ispali i bračni parovi bez djece.
Kako piše Jutarnji list, ista radna skupina radila je još neko vrijeme, izrađeno je još nekoliko prijedloga novog zakona, no ni jedan više nije javno predstavljen. Naposljetku je usred prošlog ljeta donesena odluka o osnivanju nove skupine pod vodstvom Marije Barilić iz Piletićevog ministarstva, a među 40-ak članova našlo se mjesta i za predstavnice Autonomne ženske kuće, udruge B.a.B.e. i inicijative Spasi me. Pred njih je stavljen zadatak da uz uklanjanje uzroka zbog kojih je Ustavni sud ukinuo dio odredbi zakona, a koje se odnose na dobrovoljnost obiteljske medijacije, utvrđivanje majčinstva i očinstva, dvojbe vezane uz skrb i zaštitu djece, postojeći zakon usklade s Istanbulskom konvencijom. U Obiteljski zakon tako sada ulazi odredba po kojoj se pod povredom osobnih prava djeteta podrazumijeva i izloženost djeteta nasilju u obitelji, a prvi put se propisuje da će sud prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i viđanju djeteta s drugim roditeljem uzeti u obzir postojanje nasilja u obitelji.
Takve napore pozdravlja pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić i dodaje da pitanje posvajanja djece od strane životnih partnera zasada ostaje "stvar buduće sudske prakse".
- Iako Obiteljskim zakonom nisu predviđeni životni partneri kao potencijalni posvojitelji, njime nije ni izričito zabranjeno osobama u istospolnoj zajednici da posvajaju. Sud u svakom takvom pojedinom slučaju treba tumačiti zakon i donijeti odluku, kao što je to učinio Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u predmetu X protiv Austrije iz 2013. gdje se radilo o postupku žene u istospolnoj zajednici koja je htjela posvojiti biološko dijete svoje partnerice. Sud je naposljetku utvrdio da u tom slučaju legitimni interes postoji u vidu očuvanja tradicionalnih obitelji. Smatram da bi i naša praksa, kako nadležnih područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, tako i sudova, trebala slijediti onu ESLJP-a, kao što je to već vidljivo u odluci Visokog upravnog suda iz 2022. godine - ističe Ljubičić.
No iz Duginih obitelji pozivaju Vladu da doradi predstavljene izmjene zakona i tako odmah osigura jednaku pravnu sigurnost i pravo na posvojenje za sve parove, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju.
- Ivo i Mladen nisu jedini koji se suočavaju s problemima. Brojni istospolni parovi nailaze na prepreke prilikom traženja prava na posvojenje ili udomiteljstvo i svaki od njih ima različito iskustvo; neki su uspjeli ući u registar posvojitelja, neki su dobili pozitivno mišljenje, ali nisu ušli u registar. Kod većine slučajeva imamo osjećaj da su djelatnici na terenu prepušteni sami sebi. Vidimo da i oni žele pomoći, da istinski žele pružiti adekvatne domove djeci u sustavu, ali s ovom pravnom nesigurnošću i zakonskim preprekama ni oni sami većinom ne znaju kako postupiti - govori Daniel Martinović.
Dodaje da će Dugine obitelji, ako bude potrebe, podržati svoje članice i članove u sudskoj borbi protiv diskriminacije, kao što su to već učinili u slučaju Ive Šegote i Mladena Kožića.
- Konačno, nadamo se da će ova ili neka buduća Vlada prepoznati važnost inkluzivnih izmjena Obiteljskog zakona kako se bi osigurala pravednija budućnost za sve - veli Martinović.
