Novosti

Politika

Pravo na djecu

SDP predlaže izmjene Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji kojima bi pravo na pomoć pripalo svim ženama, neovisno o njihovoj seksualnoj orijentaciji ili bračnom statusu

Large tamara

Aktualni zakon je među najkonzervativnijima u Europskoj uniji (foto Dino Stanin/PIXSELL)

Hrvatsku je po mnogočemu moguće svrstati u krug najkonzervativnijih članica Europske unije, a u društvu Poljske, Mađarske i sličnih zemalja nalazi se i zbog restriktivnog Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji. Njime je taj postupak gotovo pa onemogućen ženama bez partnera i transrodnim osobama, a ženskim istospolnim parovima eksplicitno zabranjen. Istodobno je, uslijed niza zakonskih ograničenja i dugogodišnjeg guranja na marginu reproduktivnog zdravlja unutar javnozdravstvenog sustava, pristup medicinski pomognutoj oplodnji (MPO) otežan i za oko sto tisuća heteroseksualnih parova, koliko ih se u Hrvatskoj bori s neplodnošću.

Cijela stvar dobiva dimenziju groteske ako znamo da je postojeće zakonsko rješenje doneseno 2012., odnosno za vrijeme liberalne Vlade Zorana Milanovića. Sada, 11 godina kasnije, njegovi bivši kolege iz SDP-a priznali su vlastiti propust – a što je na domaćoj političkoj sceni poprilično rijetka i stoga hvale vrijedna gesta – i s pozicije opozicije u javno savjetovanje poslali izmjene i dopune Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji. U suradnji s liječnicima i pravnicima na njemu su radili godinu dana, a želja im je da prije nego što konačni prijedlog ujesen upute u saborsku proceduru dobiju što više sugestija od onih koji su se u praksi susreli s konkretnim problemima.

Ključne promjene podrazumijevaju proširenje tog prava na sve žene, neovisno o njihovoj seksualnoj orijentaciji ili bračnom, odnosno partnerskom statusu. SDP, naime, predlaže da se medicinski dokazana neplodnost, a što je prema postojećoj verziji zakona striktni kriterij, isključi kao uvjet pristupa MPO-u, tako da i svaka žena bez partnera, ali uz plaćanje, može ući u postupak. Isto vrijedi i za lezbijske parove. Međutim, ako imaju medicinski dokaz neplodnosti, i ženama koje žive u istospolnim zajednicama, onim registriranim ili neregistriranim, također bi se omogućilo liječenje na teret HZZO-a.

Svatko od nas oko sebe ima barem jedan par ili osobu koja se bori s neplodnošću i znamo kroz što prolaze, koliko je to financijski, fizički i psihički iscrpljujuće. Sve te poteškoće nećemo riješiti tako da zatvaramo oči, kaže Sabina Glasovac

Predlažu i da liječenje neplodnosti te postupak MPO-a o trošku HZZO-a uključuje, kao i do sada, četiri pokušaja intrauterine inseminacije i šest pokušaja izvantjelesne oplodnje, s tim da svih šest mogu biti stimulirani, a ne da dva moraju biti u prirodnom ciklusu, kako je to trenutno slučaj.

Također se zalažu za ukidanje postojećeg ograničenja kada se radi o oplodnji jajnih stanica, a koje je sada svedeno na 12 stanica. Kad je pak riječ o dobnoj granici, pravo na MPO preko HZZO-a prema važećem zakonu imaju žene do navršene 42. godine, pa nude alternativni prijedlog pomicanja dobne granice na 45 godina, što je, kako u razgovoru za Novosti objašnjava SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac, opcija koja će se iskristalizirati tijekom javne rasprave.

Također predlažu da se ukine mogućnost unošenja tri zametka u tijelo žena starijih od 38 godina kako bi se minimalizirao rizik od višeplodnih trudnoća i ugrožavanje zdravlja majke i djece, te da se pravo na zamrzavanje spolnih stanica, što je dosad bilo moguće samo osobama koje će zbog zdravstvenih problema postati neplodne, omogući i drugima, ali o vlastitom trošku. Zalažu se i za ustanovljavanje banke spolnih stanica i zametaka, neanonimno doniranje uz pisani pristanak, i to u skladu s europskim konvencijama.

Sve u svemu, dodaje Glasovac, želja im je da postojeći akt usklade s novim Obiteljskim zakonom i Zakonom o životom partnerstvu donesenima nakon spomenute 2012., ali i novijim znanstvenim spoznajama i postignućima na polju biomedicine. U međuvremenu je, kaže, i Europski parlament definirao neplodnost kao jedan od važnih faktora u procesu demografskog urušavanja te izdao preporuku da se MPO ugradi u populacijske politike EU-članica.

- Budući da HDZ u ovih sedam godina po tom pitanju nije učinio apsolutno ništa, mi smo kao odgovorna i najjača opozicijska stranka željeli napraviti kvalitetno zakonsko rješenje koje, ukoliko sada bude odbijeno od vladajuće većine, odmah po dolasku na vlast možemo poslati u proceduru. To nije prijedlog kojim otvaramo neku temu samo kako bi se ona pojavila u javnom diskursu, nego njime zaista nudimo rješenja za neka od gorućih pitanja, a na koja upozoravaju korisnici zdravstvenog sustava i struka – govori Sabina Glasovac.

Dodaje da su unatoč ograničenjima iz postojećeg zakona i njime napravljeni veliki iskoraci: proširen je opseg korisnika prava na MPO, dozvoljeno je zamrzavanje zametka i oplodnja više od tri jajne stanice, ukinuto je ranije obvezno pravno i psihološko savjetovanje… Tako je, veli Glasovac, dokinut iznimno restriktivni zakona iz vremena HDZ-ova ministra zdravstva Darka Milinovića i povećan broj rođene djece. Primjerice, 2019. ih je zahvaljujući postupcima MPO-a rođeno 1783, što je 83,6 posto više u odnosu na 2012. godinu.

Kroz novi prijedlog SDP želi regulirati i korištenje prava na priziv savjesti tako da se u zakon ugradi odredba prema kojoj su odgovorne osobe unutar javnog zdravstva dužne korisnicima MPO-a osigurati liječnike i druge zdravstvene radnike koji im mogu pružiti potrebne postupke, a što ranije nije bio slučaj. No neminovno da će se protiv njihova prijedloga dignuti Crkva i bliske joj udruge koje su se i prije 11 godine udružile u inicijativu "I ja sam bio embrij". Valja se prisjetiti i sramotnih reakcija desnijeg krila HDZ-a, čiji su istureniji predstavnici, Damir Jelić i Ante Ćorušić, tadašnji SDP-ov zakon nazvali "najvećom tragedijom hrvatskog naroda nakon Jasenovca i Bleiburga" i nastavkom eugenike, "znanosti o poboljšanju rase koju su prakticirali nacisti".

– Vjerujem da u HDZ-u ima stručnjaka koji su itekako svjesni da je u području MPO-a potrebno napraviti određene iskorake i taj postupak omogućiti svim ženama i parovima, ali je pitanje koliko će oni doći do izražaja. Ne opterećujemo se ni mogućim otporom konzervativnih udruga jer apsolutno stojim iza svog prijedloga. Uostalom, neplodnost je dijagnoza kao brojne druge i dužni smo učiniti sve kako bismo osigurali što je moguće kvalitetnije liječenje parova koji se bore s neplodnošću, a u Hrvatskoj je to svaki šesti par – kaže Sabina Glasovac.

Izmjene Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji pozdravljaju iz udruge Dugine obitelji, koja je početkom ove godine pokrenula kampanju "Hrvatska treba novi zakon o MPO-u". Daniel Martinović, predsjednik i koordinator udruge, kaže nam kako mu je drago vidjeti da se u zadnjih par mjeseci u Saboru pokrenula ta tema, prvo kroz inicijativu Možemo! u svibnju povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, a sada i kroz SDP-ov prijedlog. Ograničenja koje postoje u trenutnom zakonu, dodaje, predstavljaju ozbiljnu diskriminaciju, jer svi parovi, bez obzira na njihov bračni ili partnerski status te seksualnu orijentaciju, imaju pravo na jednaku medicinsku skrb.

– Prijeko je potrebno da se zakon prilagodi najnovijim znanstvenim spoznajama i procedurama, ali i da ne bude diskriminatoran. Nadamo se da ove inicijative neće biti samo aktivnost navedenih stranaka dok su u oporbi, i ukoliko budu u prilici da nakon idućih izbora sudjeluju u vladajućoj većini, da će se trenutni Zakon o MPO-u uistinu i promijeniti – govori Martinović.

Smatra da je važno nastaviti se baviti aktivizmom, javnim zagovaranjem i argumentiranim raspravama kako bi se potaknulo promjene i širenje svijesti o važnosti pristupačne i inkluzivne medicinski potpomognute oplodnje za sve žene.

– Promjene se mogu dogoditi ako nastavimo raditi zajedno te educirati i informirati širu zajednicu o važnosti jednakih prava za sve. Mi volimo misliti da ipak većina populacije želi izgraditi inkluzivno društvo koje poštuje svačije pravo na obiteljsku sreću, pa stoga možda nećemo morati čekati još deset godina za izmjenu postojećeg Zakona o MPO-u - kaže predsjednik Duginih obitelji.

Sabina Glasovac pak ističe kako se radi o iznimno bitnoj temu o kojoj se u Hrvatskoj premalo govori.

– A problem je ogroman. Svatko od nas oko sebe ima barem jedan par ili osobu koja se bori s neplodnošću i znamo kroz što prolaze, koliko je to financijski, fizički i psihički iscrpljujuće. Sve te poteškoće nećemo riješiti tako da zatvaramo oči, već se trebamo suočiti sa stvarnošću i kao država i društvo učiniti sve da tim osobama olakšamo njihovo liječenje i tako, makar u malom dijelu, doprinesemo ublažavanju demografskog urušavanja Hrvatske. Onaj tko u ovome ne vidi šansu, taj zaista ne razumije ništa - poručuje SDP-ova zastupnica.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više