Da se živahna diskusija može postići i bez ustaša i partizana (i četnika), odnosno svih prijepora u hrvatskoj novijoj historiji, pokazala je tribina "Ukidanje mjere roditelj/odgajatelj –za i protiv", održana 23. novembra u Privredniku u kojoj su svoje stavove sučelili Ivana Kekin, saborska zastupnica Nove ljevice i Igor Peternel, zastupnik Domovinskog pokreta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.
Ivana Kekin naglasila je tri razloga zašto su se nove gradske vlasti odlučile za ukidanje te mjere koju je iz populističkih razloga uveo pokojni gradonačelnik Milan Bandić, a čime bi se uštedjelo 320 miliona kuna.
– Ta je mjera fiskalno neodrživa jer su troškovi za 5.000 korisnika od početnih 20 miliona kuna porasli na 500 miliona kuna s tendencijom rasta i do 700 miliona. Za utrošenih 1,8 milijardi kuna od 2016. do sada moglo se sagraditi 27 vrtića koji bi bili namijenjeni mnogo većem broju djece - rekla je i podsjetila da je Bandić za vrtiće godišnje izdvajao tek 20 miliona kuna.
Druga loša strana te mjere bila je izvlačenja žena s tržišta rada koje je moglo trajati i do 15 godina, rekla je Kekin i dodala da je od zaposlenih žena koje čine polovinu ukupnog broja njih 56 posto dalo otkaz kako bi mogle koristiti tu mjeru kojom se, kako se pokazalo, destimulira zapošljavanje. Konačno, ideja da majke čuvaju djecu protivi se koncepcijama u EU koje predviđaju da i do 90 posto djece ide u vrtiće kako bi razvijale socijalne odnose.
Osim toga, njome nisu obuhvaćene obitelji s jednim ili dvoje djece koje su također u riziku od siromaštva i kojima je također potrebna pomoć.
Iako se koalicija Možemo suočava s naslijeđenih osam milijardi kuna duga, ipak je za vrtiće izdvojila mnogo više sredstava, pa će tako u proračunu za 2022. za izgradnju četiri nova vrtića biti predviđeno 50 miliona kuna, dok će s 15 miliona kuna vrtići moći širiti svoje postojeće kapacitete.
Podsjetila je da se po stupanju odluke na snagu korisnicima kojima je dijete mlađe od sedam godina od 1. maja 2022. mjesečna naknada smanjuje na 1.000 s dosadašnjih 4.850 kuna, ali im se također otvara takoreći momentalna mogućnost zaposlenja, kao i mogućnost upisa djece u dobi od tri do šest godina u vrtić.
Na Peternelovu konstataciju da se broj trećerođene djece u obiteljima u Zagrebu povećao za 30 posto, Kekin je naglasila da je ukupni broj novorođene djece u padu, čime ta mjera nije ispunila svoj cilj.
Odgovarajući na pitanja prisutnih korisnica, Kekin je naglasila i da svi oni kojima će zbog ukidanja te mjere pasti dohodak, mogu aplicirati za druge mjere pomoći, kao sve druge žene i majke te ostali građani Zagreba, uključujući i njegu u kući ili dodatke za invalidnost. Naglasila je i da će se nastaviti razgovori gradskih vlasti s korisnicima te mjere.
Peternel je sa svoje strane ocijenio da je ukidanje te mjere kršenje predizbornih obećanja koalicije koje dovodi i do gubljenja povjerenja u državu, a zapitao se i što će biti ako korisnice podnesu tužbe sudu zbog ukidanja svojih prava. Ocijenio je i da je to prvi put da nova vlast naprečac ukida ranije stečena prava nekih kategorija građana, zaboravivši da je takvih primjera od 1990. naovamo bilo podosta. Prozvao je i vladajuću koaliciju Možemo da mjeru ukida, jer smatra da korisnice mjere nisu njihovi glasači, zaboravivši da je Bandić sredstvima svih građana, pojedinim kategorijama davao olakšice i privilegije, stvarajući od njih glasačku mašinu.
Tribina koju je moderirao Saša Kosanović povremeno se zbog polifonične diskusije učesnika i njihovih podržavatelja s obje strane pretvarala u neku od debatnih emisija RTS-a, ali je zaključena (naizgled) koncilijantno uz rukovanje dvoje gostiju. Do naredne prilike.
