Europski sud za ljudska prava (ESLJP) prošlog je tjedna osudio Hrvatsku zbog smrti afganistanske djevojčice Madine Hussiny, koja je poginula 21. studenog 2017. godine, svega nekoliko metara od hrvatske granice. Hrvatska policija protjerala je obitelj Hussiny usred noći natrag prema Srbiji, uskrativši im pravo na zahtjev za azilom.

- Sud je presudio da je Hrvatska u slučaju Hussiny prekršila niz odredbi Europske konvencije o ljudskim pravima, uključujući one o pravu na život i zabrani nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, zabrani kolektivnog protjerivanja, pravu na sigurnost i slobodu i pravu na pojedinačni zahtjev - govori za Novosti Antonia Pindulić, pravnica iz Centra za mirovne studije (CMS).

Obitelj Hussiny u postupku je zastupala odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić u suradnji s CMS-om. Pindulić podsjeća na dugogodišnji proces koji je doveo do ove presude i brojne opstrukcije i pritiske kojima je bila izložena sama odvjetnica, ali i aktivisti i aktivistkinje nevladinih udruga.

Ako već Božinović govori o izboru RH, onda je njezin izbor bio i da ratificira Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Jedini odgovoran i ispravan izbor sada je postupati u skladu s preuzetim međunarodnim obavezama – ističe Pindulić

- Te je pritiske u samoj presudi vrlo jasno detektirao i sud. Odvjetnicu se onemogućavalo u kontaktu s obitelji, optuživalo za krivotvorenje punomoći, što je sve za cilj imalo da se stranke obeshrabri da podnesu zahtjev Europskom sudu za ljudska prava. Kada je obitelj bila u detenciji u Tovarniku, odvjetnica je poslala zahtjev da ih vidi, što joj nije bilo dozvoljeno, a obitelj pritom uopće nije bila obaviještena da je došlo do tog zahtjeva. I CMS-u se onemogućavalo da kontaktira obitelj i pruži pristup pravnoj pomoći - objašnjava Pindulić.

Dodaje da su aktivisti zastrašivani na način da im je policija čak došla na kućna vrata da im uruči pozive za obavještajne razgovore zakazane u isto vrijeme kada su trebali biti na konferenciji za javnost i govoriti o Madininom slučaju.

Hrvatska obitelji Hussiny sada mora isplatiti 40.000 eura odštete i 16.700 eura sudskih troškova. Kada je riječ o kažnjavanju direktno odgovornih, kao i onih po čijim su naredbama postupali, pravda za Madinu Hussiny još uvijek ostaje na čekanju.

Obitelj Hussiny prvotno je tražila pravdu u Hrvatskoj, ali je od hrvatskih institucija nije dobila jer je njihova kaznena prijava odbačena. Kako još uvijek nije nastupila zastara za kazneni progon, odvjetnica Bezbradica Jelavić i nevladine organizacije pozvale su hrvatske vlasti na sankcioniranje direktnih počinitelja, kao i nadređenih čije su naredbe moguće izvršavali.

- Sada napokon treba provesti učinkovitu istragu, što i očekujemo. Međutim, ne bi bilo u redu da se sve prelomi preko leđa najnižih u hijerarhiji, jer su ilegalna protjerivanja sustavna praksa kojoj svjedočimo posljednjih pet godina pa je jasno da ovdje govorimo i o odgovornosti vrha MUP-a. O tome su svjedočili i policajci zviždači - kaže Pindulić.

CMS je zajedno s udrugom Are You Syrious? (AYS) zatražio ostavku ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, glavnog ravnatelja policije Nikole Miline i državne tajnice Terezije Gras zbog uključenosti u pritiske na branitelje ljudskih prava i blokiranje međunarodnih neovisnih istraga. Ministar Božinović na ove se zahtjeve osvrnuo poručivši medijima kako "nema namjeru podnijeti ostavku" i kako se "Hrvatska u ovoj situaciji nije našla svojim izborom".

- On je ministar koji je odavno trebao biti bivši zbog sustavnog kršenja ljudskih prava na našim granicama i u unutrašnjosti našeg teritorija. Jedino odgovorno što preostaje premijeru Andreju Plenkoviću jest da ga smijeni. Ako već Božinović govori o izboru Republike Hrvatske, onda je njezin izbor bio i da ratificira Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Jedini odgovoran i ispravan izbor sada je postupati u skladu s preuzetim međunarodnim obavezama i štititi ljudska prava svih na svojem teritoriju - ističe Pindulić.

Budući da su Madina Hussiny i njezina obitelj od Europskog suda za ljudska prava priznate kao žrtve nezakonitog protjerivanja, s Pindulić razmatramo može li ova odluka biti jedna od poluga prema ukidanju ili makar smanjenju praksi ilegalnih protjerivanja.

- Odluke Europskog suda za ljudska prava obvezujuće su za sve zemlje koje su ratificirale Konvenciju, među kojima su i sve zemlje EU-a, pa imamo razloga vjerovati da se ovime otvara prostor za promjene. Ovo je i prva ovakva presuda u Hrvatskoj i nadamo se da će zaista biti prekretnica - govori Pindulić.

O presudi se oglasio i Ustavni sud, iz kojeg su naveli kako uvažavaju i prihvaćaju stajališta ESLJP-a i ugrađuju ih u svoje odluke i rješenja, pa će tako biti i u ovom slučaju.

Ovih je dana stigla i vijest kako još uvijek traju izvidi o okolnostima pod kojima su trojica pripadnika interventne policije PU istarske tonfa-palicama tukla i protjerivala migrante u Šturliću, na području općine Cetingrad, o čemu su Novosti detaljno izvještavale. U vezi tog slučaja na Disciplinskom sudu u Osijeku u tijeku je disciplinski postupak, a izvori bliski istrazi za Jutarnji list su kazali da slučaj "klizi prema blagoj disciplinskoj kazni za trojicu policajaca zbog nanošenja štete ugledu policije".

- Bilo kakav disciplinski postupak nije i neće biti adekvatan jer se radi o kaznenim djelima koja mora ispitati Državno odvjetništvo. Također, iako je bitno kazniti direktne počinitelje, i u ovom slučaju podsjećamo i upozoravamo da je važno ispitati i odgovornost onih koji su moguće ova kaznena djela naređivali ili zataškavali - naglašava Pindulić.

Dok iscrpljujućim i malim koracima dolazi do pomaka u prepoznavanju i kažnjavanju odgovornih za progone izbjeglica i migranata, puno ozbiljnije kazne i prijetnje kažnjavanjem diljem Europe sustižu aktiviste koji izbjeglicama i migrantima pomažu. U Grčkoj je ovih dana počelo suđenje grupi od 24 aktivista optuženih da su prije tri godine pomogli migrantima da čamcem dođu do Europe. Između ostalog, tereti ih se za trgovinu ljudima i špijunažu, a ako budu proglašeni krivima, prijeti im 25 godina zatvora. Grčke vlasti na taj način zloupotrebljavaju pravosudni sistem za kažnjavanje ljudi koji su se odvažili na solidarnost, ali i koriste priliku da pošalju poruku svima koji se planiraju u to upustiti.

Dok se aktivisti muče da na sudu dokažu kako spašavanje ljudi na otvorenom moru nije zločin, to što je ove godine najmanje 1200 izbjeglica i migranata "nestalo" samo na području središnjeg Mediterana u javnosti se većinom tretira kao obična vijest. Slično je i na kopnu, od smrzavanja tisuća ljudi na ničijoj zemlji između Poljske i Bjelorusije, do zagrebačkog KBC-a Sestre milosrdnice gdje je prošlog tjedna doveden migrant s teškim ozljedama glave, navodno pretučen kada je htio prijeći granicu u blizini Samobora, a pitanje tko će za sve to odgovarati dočekuje se maltene s podsmijehom.