Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu prvi je put donio odluku da za oduzetu, oštećenu i opljačkanu imovinu vlasnika srpske nacionalnosti poslije Oluje odgovornost ne snosi samo počinitelj, već i Republika Hrvatska. Država je prekršila prava građaninu po članu 1. Protokola broja 1 Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koji se odnosi na neometano uživanje posjeda. Takvu odluku Europskog suda dočekao je Nikola Dabić iz Sunje, kojem Hrvatska mora platiti 3.200 eura odštete i dodatnih 833 eura sudskih troškova. Na donesenu odluku država po Konvenciji ima pravo u roku od tri mjeseca podnijeti prijedlog za dopuštanje žalbe Velikom vijeću.
Hrvatska je na osnovu diskriminatornih zakona i administrativnih mjera vlade, prije svega Zakona o privremenom oduzimanju i raspolaganju imovinom koji je odmah nakon Oluje donijelo tadašnje Ministarstvo obnove i razvoja ministra Jure Radića, revno useljavala Hrvate u kuće izbjeglih Srba i onemogućavala povratak srpskog stanovništva. Tužbe zbog kršenja vlasničkih prava prolazile su kroz uglavnom nepropusne filtere hrvatskog pravosuđa i samo rijetki su uspijevali izboriti kakve-takve odštete od privremenih korisnika. S obzirom na to da za slučajeve šteta od devastacije objekta koju počine privremeni korisnici zastara nastupa tri do pet godina od saznanja za štetu, ova odluka iz Strasbourga neće imati veći utjecaj na pravosudnu praksu. No ipak predstavlja zakašnjeli dokaz izgubljenih prava srpskih povratnika.
Dabićev odvjetnik Domagoj Rupčić ističe da odluka iz Strasbourga može pomoći samo strankama čiji su predmeti još u postupku te onima kojima još nije prošao petogodišnji rok od pravomoćnosti presude, pa bi na osnovu odluke kao nove činjenice mogli zahtijevati ponavljanje postupka.
- Nažalost, za mnoge oštećene stranke ta je sudska priča završena i presuđena. Uvijek sam smatrao da ako je država nekom dala tuđu imovinu, mora kontrolirati što se s tom imovinom dešava i odgovarati za posljedice. Kada su privremeni korisnici morali izaći iz srpskih kuća, uglavnom su odnosili sve što se moglo odnijeti, a ostalo bi oštetili i uništili - kaže Rupčić.
I kroz odvjetničku kancelariju Slađane Čanković prošlo je mnogo sličnih predmeta za naknadu štete srpskim povratnicima.
- Sudovi su prihvaćali tvrdnje tužene Republike Hrvatske kako je ta imovina opljačkana u samom ratu i da se ne zna tko je štetu prouzrokovao. Izneseni stav Europskog suda za ljudska prava da država nije ispunila svoju pozitivnu obvezu i osigurala punu zaštitu žrtvama svakako znači presedan - ističe Čanković.
