Zbog narušenih međuljudskih odnosa i različitih motiva vodstva dogodio se razdor u Udruzi Franak, najzaslužnijoj za povijesnu tužbu protiv osam poslovnih banaka. Prošle je godine Visoki trgovački sud pravomoćnom presudom potvrdio ništetnost promjenljive kamatne stope koja je godinama primjenjivana za dužnike s kreditima u švicarskim francima.

Ostavku je podnijela polovica članova Skupštine, a razlozi navodno leže u postojanju dviju frakcija. Jedna se zalagala za umjereniji stav prema bankama i Ustavnom sudu koji bi trebao odlučiti o sudbini Vladinog modela konverzije kredita u švicarcima, dok je druga bila radikalnija. Teško se oteti dojmu da je raskol u Udruzi nastao nakon što se među članove umiješala visoka politika, a najeksponiraniji član potonje bio je Denis Smajo. On je Franak napustio nezadovoljan što ga umjerenija frakcija nije javno podržala u njegovim tvrdnjama da su se bankari i HDZ dogovorili da Ustavni sud suspendira zakon o konverziji odmah nakon izbora, što mu je navodno osobno otkrio SDP-ov ministar financija Boris Lalovac.

No to nije prvi razdor: do jučer aktualno vodstvo Udruge formirano je polovicom 2014., nakon tada nepravomoćne presude u ‘slučaju Franak’, kojom je sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić proglasio osam tuženih banaka krivima za nezakonito poslovanje kod ugovaranja kredita s valutnom klauzulom u CHF-u i promjenjivom kamatnom stopom. Tada su Franak napustili osnivači Petra Rodik, Branka Lukačević Gregić, Nicole Kwiatkowski, Goran Aleksić i drugi. Njihovi šturi medijski osvrt dali su nagovijestiti da Udruga Franak s novim vodstvom ne ide u dobrom smjeru.

Goran Aleksić kaže da je napustio Udrugu jer novo vodstvo nije bilo zainteresirano da se uključi u jače medijsko osnaživanje prekršajnog postupka protiv banaka. No za suradnju je još uvijek otvoren. Kontaktira s utemeljiteljima Udruge, ali ne vjeruje da se bilo tko od njih misli aktivirati u nekoj novoj varijanti, dok za Franak smatra da će u skorije vrijeme opet profunkcionirati, s novim članovima. Smatra da razdor među članstvom ne bi trebao utjecati na buduće odluke Ustavnog suda, pa podsjeća da to tijelo još nije odlučilo ni hoće li pokrenuti postupak o ustavnosti Zakona o konverziji koji su nedavno pokrenule neke poslovne banke.

- Već postoje deseci nepravomoćnih presuda sudova u Našicama, Bjelovaru, Kutini, Pazinu, Korčuli, Osijeku i Zagrebu prema kojima su ugovori o kreditu u švicarskim francima protivni Ustavu. Kada padne prva pravomoćna presuda u tim slučajevima, banke mogu računati na ogromne gubitke - kazao je Aleksić.