Od 47 planinarskih domova i kuća koje se nalaze na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, s njih 46 formalno ili neformalno upravljaju planinarske udruge i društva. To bi se uskoro moglo promijeniti ako bude usvojen novi Prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, koji je bio u javnom savjetovanju do 1. oktobra.
Člankom 16. predviđeno je da se planinarski domovi smješteni na državnim i županijskim zemljištima daju na upravljanje javnim ustanovama i županijama, bez ikakvih ingerencija planinarskih društava i Hrvatskog planinarskog saveza (HPS). Županije bi pritom bile ovlaštene raspolagati planinarskim domovima "davanjem u zakup".
Platforma Možemo! pokrenula je krajem septembra peticiju za spas planinarskih domova, kojom traži da njima i dalje upravljaju planinarska društva i HPS. Tom su prigodom o važnosti planinarskog (samo)upravljanja na Trgu sv. Marka govorili članovi platforme aktivni u planinarskim društvima.
- Od 47 planinarskih domova samo je jedan pod upravljanjem države – točnije, pod Nacionalnim parkom Risnjak – a to je Schlosserov dom. Upravo je on primjer lošeg upravljanja. Taj je dom zatvoren, u zapuštenom stanju. Godinama se nije u njega ulagalo, redom su se raspisivali natječaji za koncesiju koji bi svi propali - kazala nam je vijećnica platforme Možemo u Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije Morena Lekan.
Morena Lekan (Foto: Možemo!)
Podsjetila je da su upravo planinarska društva ta koja su u prošlom stoljeću gradila planinarske domove diljem zemlje, a svih su ih ovih desetljeća i održavali.
- Ponekad upravljanje nije bilo idealno, naravno da može biti bolje, ali sad vidimo da može i gore. Ovi domovi su nužnost svakom planinaru, a ustanove nemaju dovoljno kapaciteta da njima upravljaju - dodala je Lekan.
Vijećnik u Gradskom vijeću Karlovca Dobriša Adamec naglasio je da je temeljna funkcija planinarskih domova pružanje utočišta i sigurnosti ljudima koji borave u planinama, što se nikako ne bi smjelo žrtvovati komercijalizaciji.
- U okolici Karlovca domovima upravljaju društva iz Karlovca, Duge Rese, s čitavog karlovačkog područja. Na tim se domovima vide godine ulaganja, truda i ljubavi. Zakonodavac kao da to uopće ne razumije, prijedlog Zakona rađen je bez konzultacija s planinarskim društvima. Planinarstvo se temelji na entuzijazmu, solidarnosti, otvorenosti za druge - kazao je Adamec.
Dodao je i kako se novim prijedlogom zakona pod upitnik stavlja i održavanje planinarskih staza, a ne samo objekte.
- Nakon što pohodite Velebit, shvatite nužnost planinarskih domova, kuća i skloništa, ali shvatite i da su te točke poveznice planinarskih staza - istaknuo je.
Dobriša Adamec (Foto: Možemo!)
O tome je ovih dana govorila i Morana Vuković, predsjednica PD-a Paklenica iz Zadra. Radi se o planinarskom društvu koje upravlja domom Paklenica, koji je izgrađen šezdesetih, a također brinu i o pet planinarskih skloništa te održavaju 180 kilometara planinarskih staza na području Velebita. Društvo broji oko 800 članova i članica, a održavanje objekata i staza podrazumijeva kontinuirane intervencije i popravke koji zahtijevaju ozbiljne resurse, a dosad su ih uvijek osiguravali planinari.
"Tom infrastrukturom se često služe i pripadnici HGSS-a kojima su naši domovi mjesto gdje mogu doći do signala, prespavati, organizirati akcije. Pitamo se što će biti ako ovi objekti odu u zakup privatnicima koji se vode nekim drugim ciljevima, a nemaju sluha za planinarstvo", kazala je Vuković zadarskim medijima.
Za mišljenje o ovoj temi upitali smo i planinare sa sjevera Hrvatske. Razgovaramo sa Sinišom Vrbanićem iz HPD-a MIV Varaždin, društva koje je osnovano 1980. na inicijativu radnika poduzeća Metalske industrije Varaždin. Vrbanić je iskusni planinar transverzalac i licencirani vodič HPS-a.
- Planinarim tridesetak godina, prošao sam cijelu hrvatsku planinarsku obilaznicu. Naša skloništa su u dosta derutnom stanju. HPS pomaže društvima, ali očito je to nedovoljno. Planinarske kuće često budu zatvorene, pogotovo kod društava koja imaju mali broj članova. Neki domovi jako dobro funkcioniraju, ali često su veći izazovi za one koji su teško dostupni vozilima, pa se moraju na druge načine snalaziti u opskrbi - priča nam Vrbanić.
Siniša Vrbanić (Foto: YouTube)
Navodi nam za primjer kako se u planinarskom domu Umberto Girometta na Mosoru, kao i na Paklenici, oslanjaju na magarce za tegljenje raznih domskih potrepština. Do prije dvije godine HPD MIV vodio je planinarsku kuću Miroslav Hirtz u Jablancu, također jednu od GSS-ovih točaka. Zbog previše birokracije i administratorskog posla od toga su odustali.
- Bojim se da ovaj prijedlog zakona nije dobar. Znamo kako sve obično završi s privatizacijom. Bolje je da domovima i dalje upravljaju planinarska društva, ali da im se pomogne da upravljaju bolje. Ako društva sama procjene da to ne mogu raditi, onda da pronađu partnere. Imamo dobre primjere takvog upravljanja u Sloveniji, Italiji, Austriji - pojašnjava Vrbanić.
Govori nam kako u Sloveniji vojni helikopteri pomažu domovima pri opskrbi na teže pristupačnim područjima. Piloti ionako moraju letjeti i obučavati se negdje, pa su povezali te dvije stvari.
- I mi možemo koristiti takve resurse u tu svrhu. Cijene su u domovima u Sloveniji također pristupačnije. Upola jeftinije nego, primjerice, u domu na Kalniku. Kod nas su neki domovi već komercijalni, zapravo samo nose etiketu "planinarski". I na to bi se trebalo paziti, cijene u domovima bi uvijek trebale biti pristupačne - komentira naš sugovornik.
U HPD-u MIV Vrbanić je i voditelj sekcije Čevo koja okuplja skoro tisuću djece vrtićke i školske dobi. Ovaj ga prijedlog zakona brine i zbog njih.
- Već se i sad kod organizacije izleta dosta namučimo kamo da vodimo djecu, na koju planinu, vrh, baš zbog planinarskih domova. Pogotovo je problem kod višednevnih izleta, jer onda u domovima moraju prespavati. Važno je da našoj djeci, kao i odraslima, a i umirovljenicima, pružimo mogućnost da upoznaju ljepote planina ove zemlje, da im omogućimo kretanje u prirodi i što zdraviji život. Planinarski objekti trebali bi biti tu da to uživanje bude kompletno - poručuje Vrbanić.
