Osvojen je i posljednji himalajski vrh viši od 8000 metara koji ranije nije bio osvojen zimi. Svi "osamtisućaci" osvojeni su poodavno, a posljednji Shishapangma još 1964. Nakon toga započeli su zimski, mnogo riskantniji usponi i smišljanje zahtjevnijih ruta. Jedan po jedan, "osamtisućaci" su osvajani i zimi, pretposljednji, Nanga Parbat – dražesnog nadimka "planina ubojica" – osvojen je 2016. Do 16. siječnja je K2, s 8611 metara drugi vrh svijeta, bio jedini vrh viši od osam kilometara neosvojen zimi. No u prošlu subotu se na vrh popela skupina od deset nepalskih penjača, deset Šerpa. Deset metara ispod vrha su zastali, formirali grupu i zajedno se popeli. Kad su kročili na K2, zapjevali su nepalsku himnu. I ne treba to pjevanje himne tumačiti samo kao izboj nacionalnog ponosa nakon uspješnog, pionirskog uspona.
Himalajsko penjanje od samoga početka sadrži nemalu dozu kolonijalizma i imperijalizma. Ekspedicije su isprva uglavnom organizirale bogate zemlje manje ili više uspješne kolonijalne tradicije, a Šerpama je u tome dana uloga kolonijalne služinčadi, cijenjene, ali služinčadi. Njihovo je bilo da nose, da pomažu, popeli bi se i oni na vrh (ali nikako ne prvi), ginuli bi i oni u penjačkim ekspedicijama. Kolonijalni odnos vidljiv je već i iz naziva vrhova. Najviši vrh svijeta za nas je Mount Everest, nazvan po Georgeu Everestu, činovniku britanske kolonijalne uprave koji je trigonometrijski izmjerio Indiju. Domaći naziv, zapravo jedan od domaćih naziva, Chomolungma, ne uspijeva globalno zaživjeti. K2 je u prošlosti također nosio kolonijalni naziv, Mount Godwin-Austen, a gospodin Godwin-Austen bio je britanski potpukovnik i topograf koji je istraživao Himalaju.
Kolonijalna podjela bila je itekako vidljiva u ranim danima osvajanja "osamtisućaka". Mount Everest je bio "britanska planina" i britanska ekspedicija iz 1953. bila je prva uspješna. Prvi je na vrhu bio Novozelanđanin Edmund Hillary, a drugi (njih se slabije pamti) Šerpa Tensing Norgay. K2 je bio "talijanska planina", Nanga Parbat "njemačka planina". A onda je došlo vrijeme i za emancipaciju Šerpa. Nose oni i danas opremu, služe oni i danas kao vodiči, ali uspješno penjanje danas je i važan dio njihovog nacionalnog identiteta. Šerpa Kami Rita je rekorder s 24 uspješna uspona na Everest. Nirmal Purja, jedan od desetorice na vrhu u subotu, 2019. je svih 14 "osamtisućaka" ispenjao u samo 189 dana. Nikada nitko brže. A taj Purja je itekako prigodan za ovu dekolonizacijsku priču – prije nego što je postao penjač služio je u gurkama, elitnoj jedinici britanske vojske. Nekadašnji kolonijalni gospodari, i drugi, u Nepalu će i ubuduće biti dobrodošli. I tamo je turistički prihod važan.