Drago Ljubičić, svećenik koji je 2009. osuđen na tri godine zatvora zbog seksualnog zlostavljanja rapskih ministranata, ne drži samo mise ‘za obitelj i mlade’ koje mu svake godine osobno odobrava krčki biskup Ivica Petanjak, kako smo otkrili u pretprošlom broju. Zadnjih šest godina, otkako je 2012. pušten na slobodu, Ljubičić je najvažnije blagdane u kršćanskom kalendaru proveo za oltarom krčke katedrale, uz biskupa Petanjka i njegova prethodnika Valtera Župana. Iako je službeno umirovljen, često je uz biskupe sudjelovao i u misnim slavljima drugih župa, ređenju svećenika, plenarnim sastancima krčkoga klera, skupovima za obitelj, raznim obljetnicama, komemoracijama i hodočašćima u druge države. Dokazuju to fotografije i tekstovi na službenim stranicama Krčke i još nekoliko drugih biskupija. Pred ispunjenom katedralom, u svećeničkoj halji, Ljubičić je u više navrata nazočio misnim slavljima uvijek u društvu s prvim čovjekom biskupije, svećenicima iz lokalnih župa i maloljetnim ministrantima. Sudjelovao je, pored toga, prije nekoliko godina i na misi u velološinjskoj crkvi gdje je 1980-ih nekažnjeno bludničio nad djecom.
Crkva mora biti na strani žrtava nasilja i njihovih najbližih i iz svojih redova odstraniti počinitelje tih užasnih i monstruoznih zlodjela kako bi se zaštitile buduće žrtve i spriječile zloupotrebe svećeničke službe – govori fra Drago Bojić
Saznanje o ovim informacijama dolazi ni tjedan dana nakon što su splitski fratri obznanili da iz njihovih redova odlazi čovjek koji je priznao krivnju za zlostavljanje više maloljetnika, iako ga je pravosudna kazna zaobišla zbog zastare, koja se u javnosti pripisuje višegodišnjem zataškavanju u vrhu Splitsko-makarske nadbiskupije. Ljubičićev slučaj potpuna je suprotnost ovom epilogu: pravovremeno su ga osudile svjetovne institucije nakon prijave roditelja, ali su izostale primjerene crkvene sankcije. Pravomoćno osuđeni svećenik za teška kaznena djela do danas je nastavio s opisanim crkvenim aktivnostima zahvaljujući samom vrhu Krčke biskupije.
Kronologija, zapravo, ponajviše asocira na odnos crkve prema župniku Ivanu Čučeku koji je 2005. osuđen na godinu i šest mjeseci uvjetnog zatvora zbog bludničenja nad desetogodišnjim djevojčicama. Tri godine poslije, Čuček se pojavio za oltarom crkve Svete Marije na zagrebačkom Kaptolu. Mediji su tada objavili da je osuđeni pedofil imao dopuštenje prvoga čovjeka Katoličke crkve u Hrvatskoj, Josipa Bozanića, za služenje mise. Iako je, za razliku od Čučeka, Ljubičić zbog strože kazne i konkretnijih dokaza odslužio zatvor, uz biskupovo odobrenje da drži mise također je stao za oltar.
Zatražili smo stoga očitovanje od Krčke biskupije, Hrvatske biskupske konferencije, papinskog nuncija i bivšeg krčkog biskupa, današnjeg kardinala Josipa Bozanića. Pitali smo ih, između ostalog, je li primjereno da čovjek koji je osuđen za pedofiliju sudjeluje u misnim slavljima i hoće li nadležni pojedinci u biskupiji snositi ikakve sankcije za ovakvo postupanje. Do zaključenja teksta nitko nije odgovorio, osim što su nas iz Zagrebačke nadbiskupije uputili na Krk, ne odgovarajući na zahtjev da upit pošalju nadređenom kardinalu Bozaniću. U Krčkoj biskupiji poklopili su pak slušalicu čim smo se predstavili i zatražili generalnog vikara Franju Velčića. Tako smo ostali uskraćeni za nastavak razgovora s vikarom koji je prije dva tjedna završen našim pitanjem o primjerenosti Ljubičićeva održavanja misa u sklopu Katoličke crkve. ‘U sklopu koje će održavati, ako ne Katoličke crkve?’ poručio je generalni vikar, uvjeravajući nas da Ljubičić zapravo obavlja oltarske dužnosti samo u staračkom domu za svećenike, a ne među djecom i drugim vjernicima. Kao generalni vikar biskupije, Velčić je morao znati da Ljubičić godinama dijeli misnu svetkovinu s biskupom, kao, uostalom, i s njim osobno. Velčića i Ljubičića tako na fotografijama vidimo za oltarom u krčkoj katedrali za uskrsni tjedan 2015. godine, na Veliki četvrtak 2016. i na hodočašću u Sloveniji u travnju prošle, 2017. godine. U sva tri navrata tu je i nadležni biskup Petanjak, kojeg je papa Franjo imenovao 2015. godine. Ni on, međutim, nije odgovorio na naš upit.
Umjesto da su ga procesuirali na vrijeme, biskupi s njime drže mise. Jedini mogući odgovor na to jest prestanak odlaska u crkvu, kao što sam ja učinio upravo zbog ovog slučaja – rekao nam je otac jedne od novaljskih žrtava Drage Ljubičića
Bivši veleposlanik u Vatikanu i sociolog religije Ivica Maštruko iznenađen je ponašanjem biskupije. ‘Paralelno s civilnom presudom, trebao je biti primjereno procesuiran po kanonskom pravu. Težina optužbi dovela bi i do primjerene kazne, koja varira od zabrane obavljanja mise, molitvi pa do micanja iz Crkve. U ovom slučaju posljedice su, najblaže rečeno, neprimjerene’, poručio je Maštruko.
Sličnog je mišljenja i franjevac Drago Bojić, koji smatra da za ovakva krivična djela ne bi smjelo biti nikakve tolerancije ni pomilovanja, o čemu, podsjetio je, u posljednje vrijeme govori i papa Franjo. ‘Svećenici koji su zlostavljali djecu ne bi smjeli imate nikakve službe u Crkvi, pogotovo nikakvog kontakta s djecom i mladima. Nakon takvih zlodjela oni ne mogu više biti vjerodostojni navjestitelji Božje riječi i zato je nedopustivo da i nakon civilnih presuda služe mise ili da vrše neke druge svećeničke službe’, kazao je Bojić, naglašavajući da se Katolička crkva ‘mora suočiti sa zlom i zločincima u vlastitim redovima’. ‘Ona mora biti na strani žrtava nasilja i njihovih najbližih i iz svojih redova odstraniti počinitelje tih užasnih i monstruoznih zlodjela i djelovati preventivno kako bi se zaštitile buduće žrtve i spriječile zloupotrebe svećeničke službe’, dodao je. Crkva bi se, po njegovom mišljenju, morala odlučnije postaviti i zlostavljače djece prijavljivati civilnim vlastima jer će tako zaštititi i samu sebe, ali i svećenike koji odgovorno i moralno vrše svoje službe.
Teologinja Lana Bobić razumije da Crkva mora brinuti o svakom čovjeku, pa je tako utočište i pedofilima, ali smatra da granica ipak mora postojati radi zaštite žrtava i njihova dostojanstva. Puno je, kaže, ozbiljnih propusta u ovom slučaju. ‘Ovo je još jedan primjer koji ukazuje na potrebu spolne edukacije u školama. Tabuizacija seksualnosti ne može pripremiti djecu da pravilno reagiraju u slučaju zlostavljanja ili uznemiravanja. Crkva ima moju apsolutnu podršku da nađe prostor za pedofila koji je izašao iz zatvora i da brine za njegovu dušu, ali ne u blizini maloljetnih osoba’, poručila je. Svaki detalj slučaja Ljubičić, međutim, pokazuje da se Crkva ponašala suprotno ovim sugestijama.
Nakon što je 2007. godine policija pokrenula istragu protiv Ljubičića zbog sumnji da je izvodio bludne radnje nad petoricom dječaka koji su imali između 10 i 12 godina, biskupija je bila nesklona povjerovati u sadržaj optužbi. Prednjačio je Ivan Kordić, Velčićev prethodnik na poziciji generalnog vikara Krčke biskupije, bliski Ljubičićev prijatelj i župnik u njegovom rodnom mjestu Poljicama. ‘Znam ga dobro i o njemu mogu reći samo najljepše i najpozitivnije. Čovjek je fin, uslužan, suosjećajan, savjestan i kooperativan’, poručio je Kordić po izbijanju priče u javnost. Nakon što je pušten iz istražnog pritvora Ljubičić je na poziv Kordića čitao evanđelje na misi u Poljicama i ispovijedao maloljetnike.
‘Stvarno ne znam što bi tu moglo biti sporno. Zajedno smo tog dana u crkvi ispovijedali djecu, s tim što sam, svjestan upravo takvih mogućih primjedbi vjernika, ja ispovijedao u sakristiji, a Ljubičić je svećeničku dužnost obavljao na otvorenom, odnosno u samoj crkvi, gdje su svi mogli vidjeti njega, kao i one koje je ispovijedao. Svako dijete moglo je birati koji će ga svećenik ispovjediti’, odgovorio je Kordić na pritužbe pojedinih roditelja. ‘Uostalom, on ni za što nije osuđen i još nema dokaza o optužbama na njegov račun’, zaključio je. Dvije godine poslije toga, dokazi i optužbe postat će sastavni dio pravomoćne presude. Ni sudski pravorijek, međutim, nije promijenio stav biskupije prema Ljubičiću. U prosincu 2011., punih pola godine prije njegova izlaska iz zatvora, biskup Valter Župan zadužio ga je da u kolovozu 2012. održi misu ‘za obitelj i mlade’ i da dođe na godišnji plenarni sastanak krčkog svećenstva. Tamo se pak raspravljalo o crkvenom pristupu obitelji i djeci, dok su svećenici davali ‘nove poticaje i prijedloge za navještaj i svjedočenje vjere’. Službeni vjesnik Biskupije Krk prenosi u tom razdoblju propovijed biskupa Župana prema kojoj su ‘djeca odrasla bez očeva prisustva 69 posto žrtve seksualnog zlostavljanja’, poziva vjernike na obiteljsku školu s temom ‘Obitelj, mladi i seksualnost – moralni stavovi i vrednote u obiteljskom životu’ s don Damirom Stojićem kao predavačem, ističući na drugom mjestu da proizvoljan odnos prema seksualnosti, poput pobačaja, znači degradirati i degenerirati osobu. ‘Mladi, ne nasjedajte jeftinim obećanjima! Obitelji, vjerujte da je Bog vaš saveznik. Držite se njegovih uputa želite li dobro sebi, svojoj djeci i narodu’, poručuje biskup Župan i onda nekoliko mjeseci kasnije, u ožujku 2013., predvodi i moderira preduskrsni plenarni sastanak svećenika na kojem je i Ljubičić. Tamo biskup poručuje Ljubičiću i ostalima da prionu novoj evangelizaciji vjernika. ‘Prilika je svaki susret s ljudima, bilo osobni, bilo zajedničarski.’
Župan tako u travnju 2014. organizira prvi Biskupijski susret obitelji. Molitve za ‘obitelji, za zajedništvo u obitelji, njihov rast u povjerenju i predanju, otvorenost životu, hrabrost i ustrajnost u životnim teškoćama, molitve za njihovu djecu’ izriče pred mnoštvom obitelji s djecom, dok kraj njega, uz druge svećenike i ministrante, stoji don Ljubičić, držeći otvorenu crkvenu knjigu u ruci. ‘Pozivam svećenike da sami najprije prouče teologiju Ivana Pavla II. o braku, obitelji i spolnosti i da je onda u obiteljskim zajednicama ili pojedinim obiteljima učine dostupnom, tumače i naviještaju’, rekao je Župan prisutnim obiteljima.
Praksu uključivanja osuđenog pedofila, koji je do kraja postupka negirao krivnju, u biskupijske aktivnosti nastavio je Županov nasljednik Petanjak. Zajedno su u svećeničkim haljama za Bogojavljenje, Cvjetnicu, Veliki četvrtak, petak i subotu, najčešće u katedrali, sve do konca 2017. Odlaze i na slovensko hodočašće.
U tom razdoblju, ponajviše tijekom 2014. i 2015. godine, na globalnoj razini nanovo se počinju problematizirati problemi pedofilije u Katoličkoj crkvi. U izvješću žestoke intonacije UN 2014. godine optužuje Vatikan za sustavno i višedesetljetno zataškavanje pedofilije. Vatikan odgovara da je svjestan problema i da ga počinje sustavno rješavati, iznoseći pred UN-om podatak da su od 2004. do 2014. pokrenuli postupke protiv 3.420 svećenika koji su prijavljeni Kongregaciji za nauk vjere zbog zlostavljanja djece od 1950-ih godina do danas. Od te brojke 848 svećenika lišeno je obavljanja dužnosti ili izgnano iz Crkve, dok je ostatak dobio blaže kazne, u vidu pokore i povećane količine molitvi. Dolaskom pape Franje barem se nominalno postrožio odnos prema zlostavljačima djece i onima koji su zlostavljanja zataškavali. Samo u zadnja dva tjedna na kaznu do dvije godine zatvora osuđen je australski biskup zbog zaštite podređenog pedofila, dok su čileanski biskupi papi ponudili ostavke zbog sličnih optužbi u toj zemlji. Jedna od žrtava poslala mu je i apel da izgna počinitelje iz Crkve. ‘Želimo konkretne, stvarne akcije’, rekao je Reutersu. ‘Ne želim da moj zlostavljač tek završi u luksuznom umirovljeničkom domu.’
Dok najavljeni odlazak splitskog fratra iz crkvenih redova ukazuje na novu praksu u ponašanju crkve u Hrvatskoj, dosadašnji slučajevi zlostavljanja u Crkvi – od zataškavanja do lagodnog penzionerskog života pedofila ili aktivnog statusa za oltarom – sušta su suprotnost svim navedenim promjenama. Ovdje, naime, takvi svećenici gotovo redovno završavaju u ‘luksuznom umirovljeničkom domu’. Slučaj don Ljubičića možda više od bilo kojeg drugog utjelovljuje ovu tezu. Jedan od rijetkih svećenika koji su u Hrvatskoj pravomoćno osuđeni za pedofiliju, Ljubičić je 2015. godine završio na odjavnoj špici američkog filma ‘Spotlight’ o pedofilskom skandalu u SAD-u, koji je na koncu dobio i Oscara. Novinarsko razotkrivanje tog masovnog zataškavanja pedofilije u Bostonu rezultiralo je ostavkama visokopozicioniranog svećenstva, ekskomunikacijama počinitelja i odštetama za žrtve koje su američku crkvu umalo odvele u bankrot. U vrijeme prikazivanja ‘Spotlighta’ u svjetskim kinima Ljubičić je s nadležnim biskupom koncelebrirao mise u katedrali, dok su brojne njegove žrtve ostale bez ikakve odštete ili sudskoga pravorijeka.
Zbog zastare je izbjegao kazne za zlostavljanja u Velom Lošinju osamdesetih, odnosno Novalji devedesetih godina prošloga stoljeća. Tih su kaznenih djela u vrhu Krčke biskupije bili svjesni najkasnije 2007. godine, kad je više žrtava iz Novalje i Lošinja s medijima podijelilo svoje traume. ‘Svi su znali još devedesetih, pa i oni’, rekao nam je otac jedne od novaljskih žrtava, prema čijoj je procjeni Ljubičić bludničio nad najmanje pedesetak dječaka. Njegov sin je sve do kasnih dvadesetih godina života posjećivao psihijatra i pio tablete, boreći se kroz obiteljske, prijateljske i intimne odnose s traumama koje je dobio kao dvanaestogodišnjak. Ljubičića će 2001. iz Novalje u Rab preseliti biskup Župan. Dvije godine nakon toga u novoj će župi početi s novim zlostavljanjima. Iako je tijekom procesa negirao optužbe, Župan ga je, kao što smo napisali, nakon zatvora stavio na raspored za mise, povremeno i za oltar krčke katedrale. Izvori iz Lošinja kažu nam da je prije nekoliko godina bio na misi s lokalnim svećenikom. ‘Nakon što je upozoren da je i nas dirao upravo u toj crkvi, više ga nikad nije zvao’, prepričao nam je. Sličnu reakciju Ljubičić je doživio u rodnim Poljicama gdje je, vidjevši ga za oltarom, dio vjernika napustio crkvu. ‘Umjesto da su ga procesuirali na vrijeme, biskupi s njime drže mise. Jedini mogući odgovor na to jest prestanak odlaska u crkvu, kao što sam ja učinio upravo zbog ovog slučaja’, rekao nam je na kraju sugovornik iz Novalje.
