Povodom praznika Preobraženja Gospodnjeg, hiljade pravoslavnih vjernika iz svih krajeva Hrvatske, Srbije i Republike Srpske i Hrvatske tokom dva dana posjetilo je Svetoarhangelski manastir Krka, u kojem je na liturgijskom sabranju načelstvovao Njegova Svetost Patrijarh srpski Irinej.
Povodom dva značajna jubileja koja Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj obilježava ove godine, 400 godina pravoslavne Bogoslovije Sv. Tri Jerarha i stogodišnjice upokojenja jednog od značajnih teologa i kanoničara, episkopa dalmatinskog Nikodima Milaša, Dalmaciju je po prvi put posjetio prvojerarh i tim povodom služio liturgiju u duhovnom središtu dalmatinskih Srba, manastiru Krka.
Patrijarhu srpskom Irineju sasluživali su i brojni episkopi SPC-a: episkop dalmatinski Fotije, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, episkop sremski Vasilije, bački Irinej, vranjski Pahomije, šumadijski Jovan, bihaćko-petrovački Atanasije, frankfurtski i sve Njemačke Sergije, bregalnički Marko, umirovljeni zahumsko-petrovački Atanasije, uz veliki broj sveštenoslužitelja i monaha iz različitih eparhija.
Na Svečanoj akademiji upriličenoj uoči samog praznika Preobraženja, odmah po dolasku patrijarha, poručeno je kako su tragovi pravoslavnog postojanja u Dalmaciji veoma duboki, o čemu najbolje svjedoči i postojanje četiri vijeka bogoslovije Sv. Tri Jerarha, jedne od prvih srpskih škola za sveštena lica, te upornost, borba i opstanak srpskog naroda u Dalmaciji nakon svih iskušenja i stradanja koja su ih zadesila.
- Krka je kroz vjkove simbol opstanka Srba u Dalmaciji. To što se dogodilo, posebno imajući u vidu da se molimo istom Bogu, čitamo istu Svetu knjigu, isto Jevanđelje, ni Tvorcu nije bilo milo. Desilo se da se braća zavade i počinjena su zločinstva od kojih bi se i samo nebo postidjelo. To je posljedica pada ljudi, posljedica čovjekovog greha - rekao je u svojoj besjedi patrijarh srpski Irinej, osvrćući se na dešavanja iz vremena stradanja naroda i njegovih svetinja.
U svojim besjedama i obraćanju sabranom narodu u manastiru Krka, ali i ispred hrama Sv. Ćirila i Metodija, istog dana u večernjim satima u centru Kistanja patrijarh je nekoliko puta naglasio kako vrijeme mržnje i stradanja treba ostaviti u prošlosti, te zajedno graditi bratsku budućnost, jer na jednom tlu i danas žive dva naroda, srpski i hrvatski- oba hrišćanska, koja ne bi smjela biti vođena mržnjom.
- Pomolimo se da velike tragedije ostanu iza nas, da se više ne ponove ni našem narodu ni drugim narodima. Hrišćanski misliti i hrišćanski živjeti, ljubiti prijatelje i neprijatelje svoje, jedini je način da se u ova teška vremena zlo iskorijeni i izliječi - dodao je patrijarh te pozvao Srbe izbjegle iz Hrvatske da se vraćaju i obnavljaju svoje domove.
Episkop dalmatinski Fotije upoznao je prisutne kako je bogoslovsko učilište, koje ove godine slavi četiri vijeka svoga postojanja, osnovao mitropolit dabrobosanski Teodor 1615. godine, s namjerom da bude rasadnik svjetlosti, sveštenstva i monaštva, koje će s narodom dalmatinskog kraja nositi krst pravoslavnog svjedočenja kroz istoriju.
- Od samog osnivanja krčka bogoslovija je postala jedno s Eparhijom dalmatinskom. Kada je živjela bogoslovija, živjela je i Eparhija, kada bi se zatvarala i gasila, gasio bi se i život u Eparhiji. Najčešće je to bilo u vrijeme velikih stradanja kada su moćne imperije vladale ovim prostorima: Venecija, Mleci, Austrija i Turska. One su progonile pravoslavne Srbe da bi provodile svoju zemaljsku politiku. Zbog toga je često bila izmještana, od Šibenika do Zadra. Tako se desilo i tokom novog progroma Srba u Dalmaciji, u tragičnom ratu 1991., ali je Božijom voljom ponovo obnovljen rad bogoslovije 2001. godine te je ona poslije apokaliptičke pustoši ponovo postala znak nade, preobraženja i vaskrsenja pravoslavnog naroda u drevnoj i apostolskoj Dalmaciji – kazao je Fotije.
Epsikop Fotije je još napomenuo kako se ne smije zaboraviti povezanost velikih i značajnih ljudi s ovim mjestom, spomenuvši Nikolu Teslu, Vuka Karadžića, Dositeja Obradovića, Simu Matavulja, Vladana Desnicu i mnoge druge istorijske ličnosti.
Bogosluženju u manastiru Krka prisustvovali su i predstavnici Katoličke crkve i brojni političari triju zemalja, među kojima su bili savjetnik predsjednika Republike Srbije Radoslav Pavlović, savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Andro Krstulović Opara, predsjednik Skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, šef kabineta predsjednika RS-a Miroslav Latinović, generalni sekretar predsjednika Republike Srpske Siniša Karan, direktor Uprave za saradnju s tradicionalnim crkvama i vjerskim zajednicama Vlade RS-a Mileta Radojević, saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, nadbiskup zadarski monsinjor Želimir Puljić, izaslanik kardinala zagrebačkog monsinjor Nedjeljko Pitarić, predstavnici diplomatskog kora, privrednici, kulturni i naučni poslenici.
Crkvenim velikodostojnicima i političkim predstavnicima vlasti ispred hrama u Kistanjama obratio se i predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac sljedećim riječima:
- Znam da smo se okupili ovdje danas zbog toga što želimo da se na ovim prostorima živi u miru, da se živi u slozi i ravnopravnosti, da smo svi pred zakonom jednaki, da nema nikoga kome nešto smeta a što je ljudsko, i da nema nikoga tko nije spreman podijeliti ono što čovjek može čovjeku dati a dobro je. Znam da mnogi od vas koji su se tokom godina vraćali nisu to imali, ali se unatoč tome, zbog veze sa svojim krajem, zbog vjere u život s drugim ljudima, bili spremni pretrpjeti i dostigli su do toga da obnove svoja sela, svoje krajeve i da kažu spremni smo obnavljati više i učiniti da naš zavičaj bude mjesto u kojem ćemo moći živjeti kao ljudi i u koje će naraštaji koji su otišli moći dolaziti i biti dio ovoga zavičaja. Vaša Svetosti, blagoslovite želju i potrebu svih koji su ovdje, da živimo u miru, zajedno i u slozi, sa svima koji su naše komšije ili susjedi, blagoslovite potrebu svakoga od nas koji smo ovdje danas i onih koji žive u ovom kraju, da za sebe i svoja mjesta, cijelu Dalmaciju, učine što je moguće više i da bude što je moguće manje lošega glasa.
Duhovno sabranje u manastiru Krka, kao i sama posjeta patrijarha srpskog Irineja, po očekivanjima prisutnih trebala bi osnažiti položaj srpske zajednice u Dalmaciji. Tokom trodnevne posjete, patrijarh Irinej posjetio je Zadra, Šibenik i Split, tamošnje pravoslavne hramove, sastao se s gradonačelnicima posjećenih gradova i biskupima Katoličke crkve u Hrvatskoj. Praznično saborovanje upotpunjeno je bogatim kulturno-umjetničkim programom tokom dva dana.
