U centru Banjaluke 30. septembra otvoren je Ćirilični park, uz prisustvo mnoštva djece. O tome hoće li park ostati na sadašnjoj lokaciji, u banjalučkom parku Kupusište, uskoro će morati raspravljati Skupština grada, koja je dužna da u narednih mjesec dana donese odluku po zahtjevu građana koji su tražili da se instalacije u obliku azbučnih slova premjeste na drugu lokaciju, a da se Kupusište vrati u prvobitno stanje.
Gradnja Ćiriličnog parka je provedena bez građevinske dozvole, bez studije bezbjednosti igre djece na instalacijama u obliku slova azbuke, bez reagovanja ombudsmana za djecu na bezbjednost uslova za igru, bez mišljenja Ministarstva prosvjete i kulture o očuvanju ćirilice kao nematerijalne baštine, te uz brojne malverzacije gradske uprave.
Prvobitna zamisao bila je da u parku Kupusište budu postavljene čelične instalacije u oblicima 30 slova azbuke. Nedostatak prostora suzio je izbor postavljenih instalacija. Gdje će i kako biti postavljen ostatak instalacija, da li se planira dalje prekopavanje Kupusišta ili će novac "zadužbinarima" tih instalacija biti vraćen, za sada je nepoznanica. Radovi su sprovedeni bez građevinske dozvole, na osnovu lokacijskih uslova. Gradska uprava je tvrdila da će instalacije ćiriličnih slova služiti za igru djece i na osnovu toga formiran je koncept prema kome će svako slovo koštati pet i pol hiljada eura. Procedura nabavke provedena je na netransparentan način, posredstvom fiktivnog udruženja građana, zbog čega su ranije podnesene i krivične prijave, a cijena "igračaka" u obliku azbučnih slova s nejasnim asocijacijama nije dalje objašnjavana.
Gradnja Ćiriličnog parka počela je prije javnog uvida u izmjene Regulacionog plana kojim je predviđena njegova izgradnja u parku Kupusište. ACS studio, grupa autora Regulacionog plana tvrdila je da je Ćirilični park ucrtan slučajno, da pitanje mobilijara, rasvjete i izgradnje staza uopšte ne mora biti definisano u njemu (sic!) i da su park ucrtali "slučajno" u pokušaju da tako objedine parcele na kojima se nalazi zelena površina koja se naziva Kupusište. To je ujedno bilo priznanje da parcele sadašnjim Regulacionim planom nisu objedinjenje i da je to razlog zbog kojeg valjana građevinska dozvola ne može biti izdata.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, pozvan je tokom gradnje parka nekoliko puta na sastanak sa stanarima okoline Kupusišta. U jednoj od posjeta radovima na Ćiriličnom parku tvrdio je da će on biti najljepši u gradu Banjaluci, da je nužno da bude na ovoj lokaciji s obzirom na blizinu Generalnog konzulata Republike Srbije, neposredne veze sa Bulevarom Živojina Mišića, Srpskom ulicom, Ulicom Nikole Pašića itd. Saopštio je i stav gradske uprave da djeca iz tog dijela Banjaluke uopšte ne treba da se igraju u tom parku, da je za igru i rekreaciju namijenjen drugi gradski park koji se gradi tri kilometra dalje. Uz to je tvrdio da će instalacije 30 slova azbuke biti edukativnog karaktera i da je to jedina namjena parka, pored očuvanja kulturno-istorijske i nematerijalne baštine srpskog naroda i nacionalnog identiteta. Sumnje stanara u bezbjednost igre djece i u namjere gradske uprave Stanivuković je ocijenio kao pretjerivanje. "Kada se gradila Ćuprija na Drini, ljudi su htjeli da to ostane skela. Šta bismo mi danas da je to ostala skela", poručio je, poredeći svoju ideju zadužbinarstva sa izgradnjom velelepnog mosta u Višegradu.
Tokom javne rasprave o Regulacionom planu "Centar istok" stanari su ukazali na problem nelegalne gradnje, odnosno gradnje za koju gradska uprava nije pribavila ni građevinsku dozvolu koju sama izdaje. Podsjetili su na stav Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske koje je u odgovoru na dopis građana utvrdilo da je izdavanje građevinske dozvole neophodno. Upozorili su da ugradnja 30 instalacija u oblicima slova azbuke na postamentima prečnika tri metra i debljine 25 centimetara prijeti da uništi zelenilo i drveće na ionako maloj površini te da je konstrukcija rizična za igru djece. Podsjetili su da gradska uprava nema saglasnost građana ni saglasnost mjesne zajednice Centar 1. Odgovor koji su dobili glasio je: "Mi ćemo park završiti. Biće to najljepši park u gradu. Građevinsku dozvolu pribavit ćemo za sedam dana."
Stanari parka Kupusište skupili su 384 potpisa samo u toj mjesnoj zajednici tražeći da se organizuje zbor mjesne zajednice. Zbor je početkom septembra donio odluku da se, između ostalog, instalacija Ćiriličnog parka prenese na bilo koju drugu zelenu površinu u gradu i da se Kupusište vrati u prvobitno stanje. Nezadovoljni stanari potom su demontirali i otuđili instalacije slova "U" i "F". S obzirom na to da se situacija desila u sredini predizborne kampanje, gradonačelnik Stanivuković za nju je optužio svoje političke oponente. Dva dana kasnije, kada su stanari vratili slova u prisustvu policije, a mediji objavili priznanje stanara koji su privremeno otuđili instalacije, gradonačelnik Banjaluke tvrdio je da MUP i mediji lojalni Dodikovom režimu spinuju javnost, prenose manipulativne dezinformacije i predstavljaju stanare kao krivce.
Nakon što su slova vraćena, Odbor za zaštitu parka Kupusište obratio se ponovo Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije, potom Republičkoj inspekciji sa zahtjevom da građevinska i ekološka inspekcija konačno izvrši kontrolu nad radovima i insistira na njihovoj obustavi do otklanjanja nepravilnosti, zatim Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a sa zahtjevom da izvrši kontrolu projekta Ćiriličnog parka u skladu sa Zakonom o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma, a u vezi sa nejasnim asocijacijama slova, suprotnim principu očuvanja ćirilice kao nematerijalne baštine. Odbor se obratio i Ombudsmanu za djecu RS-a sa zahtjevom da naredi izmještanje instalacija koje nisu bezbjedne za igru djece. Naime, 21. septembra došlo je do nezgode u kojoj je jedno dijete povrijeđeno tokom igre na instaliranim skulpturama u neobezbjeđenom prostoru na kojem se izvode građevinski radovi. Odgovor do danas nisu dobili.
