Na teška oštećenja Spomena palim Krajišnicima upozorila je još prije 12 godina Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Osam stotina hiljada eura potrebnih za sanaciju i restauraciju spomena neće da izdvoje ni Grad Banja Luka ni Vlada Republike Srpske.

Dok je za parkove sa skulpturama navodnih srpskih vladara Kulina bana i Tvrtka I Kotromanića mogla izdvojiti milion i po eura, gradska uprava neće da izdvoji ni pola tog iznosa za sanaciju i restauraciju djela Antuna Augustinčića i Ismeta Mujezinovića. Odgovornost prebacuje na institucije entiteta čija je vlada jasno poručila da u ovoj godini restauracija i sanacija spomena na Šehitlucima nije prioritet.

Govoreći o planovima za lokalitet Šehitluka banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković krajem januara najavio je Dino & Adventure Park, a potom i panoramsku žičaru.

''Ono što sada mogu da kažem jeste da je realno da u ovom mandatu završimo žičaru. Plan je i da uradimo adrenalinski park, da renoviramo i uredimo sve staze u sklopu rekreativne zone, da uradimo i biciklističke staze, ali i da napravimo ugostiteljski sadržaj koji je adekvatan. Mi ćemo da pripremimo sredstva da u naredne dvije do tri godine napravimo najljepšu i najperspektivniju rekreativnu zonu '', rekao je gradonačelnik.

Krajem novembra prošle godine gradonačelnik je tvrdio da je idejni projekat žičare završen, da su urbanističko-tehnički uslovi pribavljeni kao i sve druge saglasnosti. Uvidom u javne nabavke grada dostupne javnosti, jasno je da je posao izrade UT uslova i idejnog projekta još u fazi ugovaranja.

Nakon što je za planove gradnje Dino & Adventure parka, skupa sa panoramskom žičarom na Šehitlucima, saznao posredstvom društvenih mreža, Centar za životnu sredinu uputio je javnu kritiku. Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu tvrdi da u planiranje uopšte nisu uključeni akteri koji su radili na prostoru Šehitluka, spašavali i prošlu i sadašnju administraciju da ne naprave  glupost u Rekreativnoj zoni Banja Luka.

- Imali smo priliku da nam se  usmeno prezentuje plan za navodno unapređenje ponude na prostoru Rekreativne zone Banjaluka. Svega su tu stavili. Ne znam tačko kako je izgledao proces biranja radova i pravljenje plana, ali čini mi se da se išlo na zdenac želja i da je od svega ponešto stavljeno na spisak. Ono što dobar dio arhitekata, ekonomista i generalno ljudi iz administracije ne razumije jest to da priroda ne treba dodatni sadržaj da bi bila zanimljiva. Priroda upravo i jeste zanimljiva jer ima ono sve što se u gradu ne može više naći, a to su flora i fauna. Svaka 'urbanizacija' bilo kojeg dijela trajno narušava prirodni ambijent i to više nije priroda već produženi dio nekog gradskog parka iz centra grada, a to priroda ne smije da bude – kaže Dakić.

Komentar gradske uprave da bi djeca željela da vide dino park u šumi Dakić ocjenjuje kao bespredmetan.

- Iskreno se nadam da sutra nećemo imati neku djecu koja će zaželjeti recimo prostor za gejming ili slično, i da ne bude neki roditelj u administraciji koji će reći da djeca žele da se dopuni nečim prostor Rekreativne zone Banja Luka. Priroda nikada nije dosadna, samo može biti da je pojedinac dosadan prirodi – kaže Dakić.

Većina ovih planova ne zahtijeva prethodnu studiju uticaja na životnu sredinu osim panoramske žičare koja je nepotrebna jer već postoji prevoz do rekreativne zone, ocjenjuje naš sagovornik. On upozorava da se u cilju zaštite životne sredine mora što hitnije nastaviti s procesom usvajanja Urbanističkog plana.

- Sve je evidentnije da se namjerno stalo sa tim procesom i da i vlasti i opoziciji odgovara da se što više oduži taj proces, kako bi se mogao izraditi još koji regulacioni plan koji nije u skladu sa nacrtom Urbanističkog plana. Generalno, urbanističke politike bi trebale da budu suprotne od ovih sada, ili da ne budu na ruku investitorima već svim građanima grada. Mislim da administracija neće stati dok ne uništi grad u potpunosti. Ono što je najtužnije jest da ti ljudi nemaju viziju koja podrazumijeva minimalizam i odgovornost za naredne generacije – zaključuje Dakić.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke (Foto: Dejan Rakita)

Grad Banja Luka je tokom protekle dvije godine zajedno sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa radio na izradi dokumentacije za rekonstrukciju Spomena palim Krajišnicima, tvrde u Gradskoj upravi. Oni su, kažu, poslali niz dopisa i molbi prema Vladi Republike Srpske kako bi se pristupilo rekonstrukciji spomenika koji je nacionalni spomenik od značaja za Republiku Srpsku.

''Grad je dosada preuzeo veliki dio aktivnosti na sebe jer Vlada Republike Srpske po tom pitanju nije željela da uradi ništa'', kažu iz Gradske uprave.

Kada je riječ o najavljenoj izgradnji dino parka, kao i ostalim sadržajima na potezu čitave Rekreativne zone Banje Luke, predstavnici Grada i nadležnih odjeljenja održavaju niz sastanaka sa svim relevantnim udruženjima i institucijama o samom sadržaju koji bi trebao da se nalazi na tom potezu, navode iz Gradske uprave.

''Dino park i slični sadržaji nisu planirani pored samog spomenika, nego na širem prostoru izletišta Trešnjik, ali se pored ovog lokaliteta razmatraju i još neke druge lokacije u gradu. Trenutno, primarni cilj jeste rekonstrukcija staza i mostića, a želja i plan je da sa zajedno sa Vladom Republike Srpske radi na rekonstrukciji Spomenika palim Krajišnicima. Dodatno, cilj je da ovaj lokalitet bude obogaćen dodatnim sadržajima, koji između ostalog uključuju i žičaru, kako bi što veći broj ljudi mogao da uživa u sadržajima na ovom popularnom izletištu'', navode iz Gradske uprave u odgovoru koji su dostavili Novostima.

Uporedo s ovim planovima grad ističe podršku inicijativi Centra za životnu sredinu i ostalih partnera da se ovo područje proglasi zaštićenim, a sve kako bi bila sačuvana tzv. zelena potkovica oko samog grada.

Banjaluka kakvu znamo i koje se sjećamo je otišla na doboš, ocjenjuje Miodrag Živanović, penzionisani univerzitetski profesor sociologije i filozofije. On upozorava da zbog toga rapidno nestaju motivi s razglednica kojima su se ljudi nekad rado dopisivali.

- Pravi se profit i dešava se brutalna otimačina. Otima se i isisava gotovo sve iz ambijenta u kome se treba živjeti. Imamo mnoštvo primjera primitivnog, bahatog, bagatelnog odnosa prema svim našim životima, prema gradu i prema prirodi. Ne može se očekivati od slobodnih strijelaca i slobodnih umjetnika, dakle od pojedinaca, da upravljaju procesima kojim treba da upravljaju institucije, S druge strane, institucije su potpuno urušene i više ne postoje. Niko ne vodi računa o tome što nema institucija koje bi morale stati iza prijedloga koji bi se ozbiljno bavili odnosom prema sjećanju i prema memorijalnoj arhitekturi – kaže Živanović.

Dugogodišnju nemogućnost sanacije i restauracije Spomena palim Krajišnicima naš sagovornik ocjenjuje političkim i društvenimm ali prije svega ljudskim defektom.

- Politika primitivizma, neobrazovanja, nepoznavanja prošlosti koja vodi u nepoznavanje i sadašnjosti i budućnosti je dominantna. Taj šund je velika blokada onoga što bi ovom gradu trebalo vratiti, a to je percepcija da u njemu živi oko dvije stotine hiljada ljudi. Nasuprot tome, pojedinci i vlasti ponašaju se kao da nema nijednog, kao da u gradu ne živi niko - kaže Živanović.

Bez obzira što Banjaluka ima formalno i univerzitet i akademiju nauka, očigledno je da nema ljude koji bi se mogli baviti restauracijom i sanacijom memorijalne arhitekure, zaključuje Živanović. On upozorava da je ćutanje i nereagovanje akademske zajednice na ovaj problem i druge društvenopolitičke izazove ozbiljan problem s kojim se moraju suočiti generacije budućnosti.