Došlo je vrijeme da, kako reče gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, i posljednja džamija bude obnovljena "da se približimo jedni drugima". Obnovom Arnaudije i njenim svečanim otvaranjem završen je proces obnove 16 banjalučkih džamija srušenih tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini. Od barbarskog rušenja Arnaudije, prvoklasnog spomenika kulture i jednog od simbola Banje Luke, prošla je 31 godina.
Mediji u BiH izvještavaju kako je svečanost kojom je obilježeno ponovno otvaranje Arnaudije – iako skromnija u usporedbi sa onom prilikom otvaranja obnovljene Ferhadije prije osam godina – nosila duboko značenje u obnovi duhovne tkanine grada. Kako se jedan od prisutnih elegantno izrazio: "Ovaj trenutak simbolizira prekretnicu, gdje napokon možemo pokopati duhove naše prošlosti i krenuti naprijed. To je svjedočanstvo naše otpornosti i naše predanosti poticanju međuetničke harmonije."
Reis Kavazović, lider Islamske zajednice u BiH, rekao je da obnova Arnaudije "potvrđuje veliku istinu da će ideje koje grade nadvladati one koje uništavaju". "Ovo ispravlja barem dio ratnih nepravdi, uključujući nastojanja da se izbriše svaki trag postojanja muslimana u Banjoj Luci", rekao je Husein Kavazović, dok je banjalučki muftija Ismail Smajlović naglasio da obnova ove džamije vraća nadu u bolje sutra, u što svi trebaju vjerovati i marljivo raditi.
Usred svečarske idile odjekivale su poruke pomirenja i suživota. Politički lideri, u skladu s kulturnim i povijesnim značajem džamije, isticali su imperativ očuvanja kulturne baštine i njegovanja međusobnog razumijevanja.
Arnaudija je minirana dinamitom i temeljito porušena u ratu, u noći sa 6. na 7. maj 1993., skupa sa još jednom neprocjenjivom ljepoticom među džamijama – Ferhat-pašinom Ferhadijom – nakon čega su njeni ostaci odvezeni na deponiju
Predsjednik Uprave za vjerske poslove Republike Turske Ali Erbas biranim se riječima obratio, naglašavajući kako uskrsnuće Arnaudije nadilazi obično obnavljanje arhitekture: "Ono utjelovljuje duh bratstva, prijateljstva i zajedničkog postojanja. To je svjetionik nade u nemirnom svijetu, svjedočanstvo nepokolebljivog duha čovječanstva."
Na otvaranju se ukazao i Milorad Dodik, u pratnji političke crème de la crème iz Republike Srpske, iako je samo nekoliko tjedana ranije najavljivao kako sa Bošnjacima "ne želi dijeliti ni vazduh".
Arnaudija je, sjetimo se, minirana dinamitom i temeljito porušena u ratu, u noći sa 6. na 7. maj 1993., skupa sa još jednom neprocjenjivom ljepoticom među džamijama – Ferhat-pašinom Ferhadijom – nakon čega su njeni ostaci odvezeni na deponiju. Stara akšamluk-munarica preživjela je rušenje Arnaudije, ali je i ona porušena i uklonjena kasnije. Nitko nikada zbog toga nije odgovarao, niti su okolnosti rušenja zvanično utvrđene.
Prije desetak godina je protiv Republike Srpske vođen i spor u kojem je Islamska zajednica tužila vlast ovog bh. entiteta, tražeći nadoknadu materijalne štete za 16 porušenih džamija u iznosu od 128 miliona maraka. Deutche Welle podsjeća kako je prvostupanjskom presudom Osnovnog suda u Banjoj Luci iz 2009. prihvaćena tužba Islamske zajednice, ali i da ju je Vrhovni sud Republike Srpske, odlučujući po reviziji Pravobranilaštva, odbio. Nakon toga Islamska zajednica je uputila apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koji je apelaciju odbacio kao neosnovanu. Osnovni argument za odbijanje nije bio meritum odluke, odnosno odgovornost za rušenje džamija, već – zastara. DW podsjeća da je u odluci sudova navedeno kako je tužba trebala biti upućena najkasnije tri godine od rušenja džamije, dakle najkasnije 1996, a ne od završetka rata.
Obnova Arnaudije podsjetila je na masovno progonstvo nesrpskog stanovništva iz Banje Luke od 1992. do 1995. Iako tamo nije bilo ratnih operacija, najveći broj Hrvata i Bošnjaka morao je napustiti svoje domove u tom gradu pod prijetnjama. Prema popisu iz 1991., Hrvati i Bošnjaci činili su gotovo 30 posto stanovništva Banje Luke, dok ih je prema posljednjem popisu iz 2013. tamo bilo svega oko šest posto. Prema podacima Islamske zajednice u BiH, tijekom posljednjeg rata u toj zemlji porušeno je 614 džamija. U isto vrijeme, uništeno je ili oštećeno 353 katoličke crkve i 30 samostana te 125 pravoslavnih crkava.
Zbog tog nasilja taj se 7. maj u BiH obilježava kao Dan džamija, koji je Dodik na otvorenju i čestitao vjernicima, riječima prigodnim svakom prazniku i "radosnom danu": "Vama vjernicima, želim čestitati ovaj dan, Dan džamija, ali i ponovnu izgradnju ovog prelijepog objekta, koji živi ovdje kroz vijekove i svjedok je postojanja, radosti, ali i bezumlja koje je dovelo do njegovog rušenja. Želim da vjernici ovo koriste u najvećem miru i tišini i da ih niko ne dotiče i ne dira, to je ono što trebamo osigurati mi ovdje u RS-u, ali i širom regiona." Još je rekao kako je rušenje Arnaudije "bila greška, čin bezumlja", nakon čega se zahvalio prijateljima iz Turske za najveći dio sredstava za obnovu džamije, koju je u Donjem Šeheru 1595. godine podigao jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname, ministar financija Bosanskog pašaluka, defterdar Hasan-efendija.
Dodikove naizgled pomirljive poruke nisu prošle bez reakcija. Među prvima je reagirao zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić. "Nažalost, rušenje Adnaudije džamije nije bila 'greška' već dobro planiran, organizovan i izveden zločinački poduhvat od strane tadašnjeg vojnog i političkog rukovodstva RS-a i genocidnog dvojca Karadžić-Mladić", rekao je Mašić, dodajući kako se tu radi o "istim onim zločincima koje danas Milorad Dodik hvali na sva usta".
- Za mene je to vrhunac licemjerja - pojasnio je Mašić za Novosti.
Proći će, međutim, političari i mnogi će sigurno vrlo brzo biti pravedno zaboravljeni. Ali, bijeli kamen Arnaudije ostaje, svjedočanstvo otpornosti ljudskog duha. Kako neko na travi ispred džamije reče – ona ne služi samo kao svetište za molitvu, već i kao utvrda pomirenja i obnove usred promjena našeg vremena.
