Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je prošloga tjedna presudu kojom je utvrdio da je Radi Miljeviću iz Gline povrijeđena sloboda izražavanja, zajamčena člankom 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tom se sudu Miljević obratio još 2013. nakon što je, iscrpivši domaće pravne instance, podnio tužbu protiv RH revoltiran činjenicom da ga je Općinski sud u Sisku 2012. osudio na novčanu kaznu od 1.000 kuna za kazneno djelo klevete, nakon tužbe koju je protiv njega podnio umirovljeni pukovnik HV-a Ivica Pandža Orkan.
U to vrijeme protiv Miljevića se još uvijek vodio kazneni postupak zbog ratnog zločina, uz optužnicu da je iz zatvora u Glini pomogao izvesti četvoricu zatočenih civila u cilju njihove likvidacije. Ta pravosudna trakavica započela je u rujnu 2006., a pravomoćno je okončana u siječnju 2014. godine oslobađajućom presudom za Miljevića.
Nakon što je nevin u pritvoru proveo ukupno 1.773 dana, Miljević se od rujna 2010. branio sa slobode, a prijavu za klevetu zaradio je nakon što je u sudskoj obrani 2008. kazao da je kazneni progon protiv njega bio politički motiviran i da ga je pokrenuo Ivica Pandža. Miljević je ustvrdio da je Pandža izravno kontaktirao svjedoke optužbe i poučavao ih na koji način da svjedoče, što je pokrenulo burnu medijsku pa čak i huškačku kampanju usmjerenu na njegovo portretiranje kao zločinca. Pritom je, kako navodi i Europski sud, inscenacija navedenog ratnog zločina iz glinskog zatvora, s Miljevićem kao protagonistom, prikazana na Novoj TV u tadašnjoj emisiji ‘Istraga’, u kojoj je Pandža pomagao na scenariju rekonstrukcije događaja u ratu.
Pravna savjetnica u Srpskom narodnom vijeću Milena Čalić Jelić pojasnila je za Novosti presudu Europskog suda.
- Kao podnositelj zahtjeva Rade Miljević je tvrdio da ima razumne razloge vjerovati da je netko upućivao svjedoke kako svjedočiti u kaznenom postupku. Prema njegovom mišljenju, neki su se svjedoci predomislili, a nakon što je njegov odvjetnik ukazao na nedosljednosti u njihovim iskazima, on je primio i prijeteće pismo - kaže Čalić Jelić.
Sud je nadalje utvrdio, dodaje pravnica, da navedeni problem mora sagledati i kao pravo optuženika da se u postupku učinkovito brani, što proizlazi iz čl. 6. Konvencije na pravo poštenog suđenja, kao i balansa između zaštite ugleda ili prava drugih, gdje sud treba vagati sukobljene interese i vrijednosti.
Sud je u svom obrazloženju, uzimajući u obzir pravo optuženog na slobodu izražavanja i javni interes kaznenog pravosuđa, presudio da prioritet treba dati dopuštenju optuženom da slobodno govori bez straha da će biti tužen zbog klevete, kada god se njegov govor odnosi na izjave i argumente povezane s njegovom obranom. Jednako tako, po obrazloženju Europskog suda, Ivica Pandža je svojim radom stupio na javnu scenu u dotičnom polju društvenog interesa, te se stoga načelno zahtijeva da pokaže širi stupanj tolerancije na prihvatljive kritike. Izjave Rade Miljevića date su pak u obrani od optužbi i ne izlaze iz tog konteksta, ukazujući na moguću nevjerodostojnost svjedoka.
Europski sud je također utvrdio da domaći sudovi nisu postigli dobru ravnotežu između slobode izražavanja podnositelja zahtjeva u kontekstu njegovog prava na obranu s jedne i interesa za zaštitu ugleda s druge strane. Sud je zaključio i da je utvrđena povreda prava na slobodu izražavanja sama po sebi dovoljna satisfakcija za svaku nematerijalnu štetu koju je podnositelj zahtjeva pretrpio, pa tako Republici Hrvatskoj ostaje podmiriti jedino troškove tog postupka u iznosu od 2.281 eura.
