Kada je Glavni odbor SDP-a potvrđivao aktualnog predsjednika Zorana Milanovića za svog kandidata na predsjedničkim izborima, tadašnji predsjednik stranke Peđa Grbin je kazao da su u njoj "svi bili suglasni da Zoran Milanović dijeli SDP-ove vrijednosti". Na kakve je vrijednosti, osim izlizane mantre da je Milanović brana totalnom HDZ-ovom preuzimanju države, Grbin doista mislio, tada je ostalo nepoznato, ali se krajem godine one ipak naziru.
Lako bi se moglo zaključiti da SDP dijeli Milanovićeve vrijednosti u kojima ima mjesta za odlikovanja krajnje mračnih likova iz devedesetih godina u Hrvatskoj. SDP je ostao nijem na vijest da je Milanović odlikovao Smiljana Reljića, ravnatelja Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) od 1992. do 1997. godine, Redom kneza Domagoja s ogrlicom za dokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u Domovinskom ratu. Reljić je jedan od simbola autoritarnog Tuđmanovog režima, čije je junaštvo išlo dotle da je potpisivao naredbe za uhođenje 126 režimu nepoćudnih novinara iz različitih redakcija i drugih opozicionara. Njihovi telefoni su prisluškivani, a njihovu privatnu i poslovnu korespondenciju Reljićeva tajna policija je revno bilježila. Ti dosjei otkriveni su nakon promjene vlasti 2000. godine.
Milanovićev potez osudili su VeDRA, udruga veterana Domovinskog rata i antifašista, i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko, koji je izjavio da je odlikovanje Reljića kontinuitet progona novinara koji traje od 1990-ih do danas i za koji nitko nije odgovarao.
- Činjenica da je Milanović odlikovao osobu koja se bavila najprljavijom vrstom posla, a to je da cinka ili vodi rat protiv onih kojima je naprosto do nekih ljudski i civilizacijskih vrijednosti stalo, najviše govori o samom Milanoviću - kaže za Novosti Jaroslav Pecnik, politički analitičar, novinar, bivši političar, borac za ljudska prava i član Hrvatskog helsinškog odbora 1990-ih godina.
Među 109 nekadašnjih pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova Milanović je odlikovao i generala Željka Sačića, također za osvjedočenu hrabrost i junaštvo u Domovinskom ratu. Sačić, bivši saborski zastupnik Hrvatskih suverenista, široj javnosti poznat je ponajprije zbog slučaja ratnog zločina nad srpskim civilima 1995. u Gruborima kraj Knina, za što je bilo suđeno pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko. Protiv Sačića, u vrijeme počinjenja zločina zamjenika zapovjednika Specijalne policije, 2015. godine podignuta je optužnica kojom ga se teretilo za ratni zločin, zataškavanje istrage o Gruborima i krivotvorenje izvješća. DORH je potom prekvalificirao kazneno djelo u blaže, pa je Sačića od daljnjeg kaznenog postupka spasila zastara.
Kandidaturu Zorana Milanovića za predsjednika Republike 2019. godine potpisom je podržao i Branimir Glavaš. Premda se Milanović tada ogradio od Glavaševe podrške, kazavši da on nije njegovo društvo, da se radi o čovjeku koji je optužen za teške ratne zločine i da sud treba utvrditi pravorijek, kao predsjednik RH vratio mu je 2021. sedam ratnih odlikovanja, od kojih je najvrjednije bilo Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, koje mu je 2010. oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović.
Razlog vraćanja odlikovanja su odluke Ustavnog i Vrhovnog suda kojima je ukinuta osuđujuća presuda, nakon čega je postupak vraćen na ponovno suđenje. Lanjskog listopada Glavaš je na ponovljenom suđenju nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad srpskim civilima devedesetih godina u Osijeku. Hoće li mu Milanović sada, posebno ako presuda konačno bude pravomoćna, oduzeti čin i odlikovanja? Naš sugovornik smatra da neće.
- Da je Milanović htio čekati, mogao je čekati do njegove pravomoćne presude nakon ponovljenog suđenja. A ne da vrati mu prije toga vrati odlikovanja. Milanović, koji nije sudjelovao u Domovinskom ratu, pomalo je fasciniran likovima iz Domovinskog rata, što nije nepoznato u političkoj teoriji - ocjenjuje Pecnik.
- Mislim da još uvijek vrijedi ona izjava suca Milana Vukovića iz 1990-ih da se u obrambenom ratu ne može počiniti ratni zločin. Naravno, Milanović nije blesav i zna da to nije baš tako. On već dugo radi ono što mu donosi poene, mijenja mišljenje, danas je jedno, nekoliko dana poslije drugo koje pobija prvo. Ljudi ne pamte ni što je bilo prije par dana, a kamoli prije nekoliko godina. Vjerujem da ova njegova odluka o odlikovanjima velikoj većini, posebno mladih ljudi, ništa ne znači. Za dio ljudi se misli da bi se mogli prikloniti Milanoviću, to shvatiti kao neku vrstu njegovog naginjanja ka nacionalnom, državotvornom. Na koncu, sam slogan "predsjednika za predsjednika" uzeo je od Tuđmana i velik dio ljudi ga hvali - sumira Pecnik.
Inicijativa mladih za ljudska prava višekratno je apelirala na Milanovića da oduzme visoka odlikovanja dodijeljena Dariju Kordiću kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio na 25 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te teška kršenja Ženevskih konvencija, između ostalog i za pokolj u Ahmićima 1993. godine. Najviša državna odlikovanja i dalje nose drugi u Hagu pravomoćno osuđeni ratni zločinci, tzv. bosanskohercegovačka šestorka: Jadranko Prlić, Berislav Pušić, pokojni Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Bruno Stojić. Dodijelio im ih je 1990-ih Franjo Tuđman, a ni nakon izricanja pravomoćnih presuda nisu im oduzeta.
Ako je odnos Zorana Milanovića, nominalno kandidata lijevo-liberalnog bloka, kakvim ga još vole doživljavati u SDP-u i njemu bliskim strankama, prema ratnim zločincima i drugim pojedincima koji su se 1990-ih ozbiljno ogriješili u najmanju ruku uviđavan, treba li onda čuditi izjava predsjedničkog kandidata desničarskog i nacionalističkog Mosta Mira Bulja koji je u jednoj televizijskoj emisiji izjavio da bi vratio generalski čin Mirku Norcu kao autentičnom primjeru toga kako se voli i brani domovina.
Norac je prvi hrvatski general kojega je hrvatski sud u dva odvojena predmeta (jedan je hrvatskom pravosuđu prepustio MKSJ) osuđen za ratne zločine. U prvom slučaju osuđen je za ubojstva civila srpske nacionalnosti u Gospiću na 12 godina zatvora, a u drugom je osuđen po zapovjednoj odgovornosti za ratne zločine 1993. u Medačkom džepu. Sudsko vijeće Županijskog suda u Rijeci, kojim je predsjedala sutkinja Ika Šarić, u prvom predmetu nesporno je utvrdilo da je Norac iz skupine izdvojio jednu ženu i sam je ubio. U srpnju 2010. Norcu su objedinjene kazne za te ratne zločine na 15 godina zatvora, iz kojeg je pušten krajem 2011. nakon odsluženja dvije trećine kazne.
- Najava Bulja o vraćanju čina Norcu je kao da opravdavamo nekog od najpoznatijih masovnih ubojica koji služe dugogodišnje zatvorske kazne. A takva njegova izjava puno govori i o ovom našem društvu - ističe Pecnik.
Bulj je očito odlučio zaraditi poneki politički bod priklanjajući se na najprimitivniji način psima rata. Nedavno je u objavi na društvenim mrežama podržao spomenutog Praljka, koji je osuđen na 20 godina zatvora zbog zapovjedne odgovornosti za konkretne ratne zločine i zbog učešća u udruženom zločinačkom pothvatu protiv Bošnjaka i BiH, sa svrhom stvaranja Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Buljev manevar osudile su brojne nevladine organizacije iz BiH i Hrvatske.
