Koliko su epidemiološke mjere vezane uz Covid-19 utjecale na realizaciju planova vrginmoškog pododbora Prosvjete u prošloj i ovoj godini?
Lani smo se nastojali pridržavati plana, ali nam to radi lockdowna nije uspjelo. Samo smo od juna do oktobra radili normalno, a onda su osnovnoškolci koji plešu u folklornoj skupini osim mjera koje je propisao Stožer morao prihvatiti i ograničenja za škole, pa proba i nastupa nije bilo ni te jeseni ni nastupajuće zime i proljeća. Nadali smo se da ćemo ljetos uspjeti održati Đedovu kosidbu i pripremali smo se za tu manifestaciju koliko smo mogli, no kako se ona odvija na više lokacija širom golemog prostora, nije nam pošlo za rukom organizirati je. Ipak, imali smo nastupe na skupovima u Malom Gradcu i Koreničkom Vrelu, a i probe smo redovito održavali do prošlog mjeseca: prekinuli smo s njima ponajviše radi vodenih kozica koje su, pored čestih samoizolacija, 'desetkovale' brojnu folklornu sekciju. Budući da lani nije održana ni tradicionalna Svetosavska akademija koju uvijek s radošću pripremamo, nadamo se da ćemo u tome uspjeti u januaru koji je pred nama; volje za radom nam ne manjka, pa ćemo biti spremni bude li nam šira situacija naklonjena.
Koliko je sve što se događalo ili, bolje rečeno, nije događalo, utjecalo na brojnost članstva pododbora?
Da, unatoč tome što nismo radili, povećan je broj članova mlađe folklorne grupe, pa ih je sada 15. Nažalost, na stariju grupu su pored korone utjecale i selidbe radi nastavka školovanja ili odlazaka trbuhom za kruhom, pa sada broji svega deset plesača, onih koji ne odustaju od folklora iako teško usklađuju termine proba sa školskim i drugim obavezama. Inače, mislim da bi bilo dobro da se oni koji odlaze na školovanje u druga mjesta priključuju Prosvjetinim pododborima u tim sredinama, da ondje budu aktivni na folkloraškim probama i nastupima te tako i dalje ostanu spremni za ples u svojim matičnim ograncima - tako će se, uz ostalo, iskristalizirati tko je doista pravi ljubitelj folklora. Podržavam i ideju da se oformi 'treća smjena' Prosvjetine ljetne škole, one za srednjoškolce, jer se i time sprečava moguća asimilacija.
Delegatkinja ste Prosvjetine glavne skupštine, pa nas zanima kako iz te pozicije vidite stanje u toj instituciji?
Za razliku od bivšeg rukovodstva, ovo aktualno poštuje sve što dogovorimo: mjesta za razgovore uvijek ima, a ono što planiramo možemo i realizirati, bez bojazni da neće biti isplaćeno koliko je odobreno. Tu stabilnost osjeća i članstvo, pa dobivamo vjetar u leđa i dodatnu volju da zajedno nastavimo s radom.
Kakva su iskustva u Vrginmostu s nastavom po modelu C?
Kod nas je takva nastava uvedena od svog početka, godine 1996. Dobro je postavljena i s upisima nikad nije bilo problema: imamo svoju, dobro opremljenu učionicu, a djeca se ovdje ne osjećaju drugačijom zato što pohađaju nastavu srpskog jezika i kulture. Imamo podršku općinskih vlasti i SNV-a, pogotovu naše savjetnice Natalije Koprenice, pa svi slobodno radimo na postizanju zajedničkog cilja, očuvanju našeg jezika i tradicije. Nažalost, iako je odaziv na nastavu po modelu C gotovo stopostotan i rijetkost je da je neko dijete iz zajednice ne pohađa, broj učenika opada. Tako ih je na početku bilo dvaput više nego sada, kada ih je sveukupno 68; primjerice, u 4. i 5. razredu nastavu srpskog pohađa tek po jedan učenik, a u šestom samo dvojica. Ipak, ne plašim se ukidanja takve nastave, jer sam sigurna da će roditelji slati svoju djecu na nju ostanu li uopće živjeti na ovim prostorima. Budući da su naša vrata svima otvorena, nastavu po modelu C znaju pohađati i djeca hrvatske nacionalnosti, obično ona roditelja širih nazora, onih koji znaju da je svako znanje dragocjeno i da se u određenom trenutku može pokazati potrebnim. I u našem pododboru je dosta djece i mladih druge nacionalnosti, što samo potvrđuje da smo doista OK sredina.
