Novosti

Kultura

Причe уз вaтру

Aутoр књигe Aлeсaндaр Tутуш нaглaсиo je дa њeгoвe причe чини слaгaњe фрaгмeнaтa из дjeтињствa, a oснoвa причa je хистoриja и нaрoднa мултимeдиja

Large informator pri%c4%8de %c4%87irilica

Višnjić, Tutuš i Kekanović

U dvorani Biblioteke SKD-a Prosvjeta u Zagrebu održana je promocija knjige priča Aleksandra Tutuša "Priče uz vatru" koju su zajednički izdali Srpska književna zadruga iz Beograda i SKD "Prosvjeta" iz Zagreba. O knjizi su govorili Drago Kekanović i Čedomir Višnjić. "Tutuš je čovjek koji progovara iz dubina identiteta i kod nas je do sada bio nepoznat", rekao je Čedomir Višnjić.

Sam Tutuš, naglasio je da njegove priče čini slaganje fragmenata iz djetinjstva. Osnova priča je historija i narodna multimedija – usmeno pripovijedanje, pjevanje i guslanje, što je bila zamjena za školu i obrazovne institucije. Priče imaju historijsku pozadinu, pa tako "prsten u pržini" govori o događaju iz 1780. kad su Turci provalili iz BiH i bili dočekani od hajduka. Podsjetimo da je ovaj književnik i esejist rođen u Kninu 1974. godine, da je djetinjstvo proveo u Bukovici i Dalmatinskoj Zagori da bi 1995. završio u prognaničkoj koloni. Diplomirao je filozofiju na Univerzitetu Crne Gore.

Prvi roman koji je napisao "671" objavio je 2018. godine na temu otmice putnika iz vlaka na liniji Beograd - Bar 1993. godine u Štrpcima u BiH, koju je u kratkom igranom filmu "Čovjek koji nije mogao šutjeti" ekranizirao Nebojša Slijepčević, osvojivši Zlatnu palmu u Kanu. U drugom romanu "Molitva pod morem" bavi se temom pokolja nad srpskim narodom u NDH. Promjene koje je donijelo kolektivno iskustvo pandemije inspiriralo ga je u stvaranju distopijskog romana "Tunel" 2021. godina. Živi između Beograda, Dablina gdje je proveo nekoliko godina i Knina gdje obnavlja porodičnu kuću.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više