U prostorijama SKD Prosvjeta, pododbor Osijek, 14. maja održano je predavanje pod nazivom "Jovan Stanisavljević Čaruga". Putem prezentacije, predavač Zoran Jakšić, profesor historije, prisutnima je približio lik najpoznatijeg slavonskog hajduka u doba Kraljevine SHS.
Jovan Stanisavljević Čaruga rodio se 27. februara 1897. godine u slavonskom selu Barama (danas Slavonske Bare) nedaleko od Orahovice kao dete Ike (rođ. Smiljanić) i Prokopija Stanisavljevića. U svom kratkom ali burnom životu, prošao je put od mobilizovanog vojnika, potom dezertera iz Austro-ugarske vojske u Prvom svetskom ratu pa sve do razbojnika i ubice koji je pljačkao na prostoru Slavonije i Like.
O njemu i njegovim pothvatima još za vreme života stvorene su brojne legende i priče. Predstavljao se raznim imenima. Zvali su ga Gorski tić i Robin Hud, ali ostao je zapamćen kao Čaruga. Nadimak Čaruga dolazi od turske reči "carik" što znači opanak. Bio je srednjeg rasta, imao je crne brkove i kosu, tamne oči te bio vitak, hitar i brz na oružju.
Od priključenja u bandu razbojnika Kolo gorskih tića, Čaruga je bio poznata ličnost među siromašnim seljacima koji su ga cenili jer im je često davao novac, hranu, a ponekad odeću i obuću koje bi ukrao bogatima. Posebno je bio omiljen među ženama, i do 1923. promenio je dvadesetak devojaka. Nakon što je njegova banda četiri godine pljačkala, sijala smrt i bežala vlastima koja ga je uz raspisanu poternicu progonila, uhapšen je te osuđen za kaznena dela ubistva i pljačke. Čaruga i njegovih jedanaest ortaka optuženi su da su u razbojničkoj bandi pod njegovim vodstvom počinili 28 nedela, a on sam proglašen je krivim za sveukupno 27 nedela. Obučen kao za svadbu, s kravatom, lakiranim cipelama i gamašnama, od svoga odlaska na onaj svet Čaruga odlučuje napraviti najveću predstavu ikada viđenu pa će ostati trajno zapisano da kada ga je opštinski činovnik prozvao: "Jovan Stanisavljević!", Čaruga je nadodao: "Ja sam Jovan Stanisavljević Čaruga. Moj naklon, gospodine krvniče. Zbogom narode, Čaruga putuje!". U zoru 27. februara 1925. godine, na svoj 28. rođendan, u dvorištu Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku pred više od 3000 ljudi Čaruga je obešen.
