U prostorijama SKD Prosvjeta, pododbor Osijek, održano je predavanje pod nazivom "Simpozij o Stanku Koraću" profesorke Mare Bekić-Vojnović. Međunarodni naučni simpozij "Književnost-književni rad Srba u Hrvatskoj", kojim je bila obeležena 30. godišnjica od smrti Stanka Koraća održan je nedavno na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Na simpoziju, koji su organizovali Odsek za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, SKD Prosvjeta i SNV, radove je predstavilo 30-ak naučnih radnika iz Hrvatske, Srbije, BiH, Crne Gore, Slovenije, Italije i Austrije, a među prisutnima je bila i Bekić-Vojnović. Profesorka je naglasak je stavila na predstavljanje dve knjige Stanka Koraća: "Pregled književnog rada Srba u Hrvatskoj" te "Književnu hrestomatiju srpskog naroda u Hrvatskoj".
- Stanko Korać je istraživač, a za istraživače se jako malo zna u javnosti. Za njih samo zna naučna elita, međutim oni su istinska vrednost čovečanstva. Stanko Korać bio je jedan od retkih koji je uspeo da se ne prilagodi toj društvenoj sredini nego da ostane svoj u svom nacionalnom miljeu, i za njega Stanko Lasić kaže da je "centralna ličnost srpskog nacionalnog kruga". On ne samo da je vrstan istraživač nego okuplja i animira pisce toga opredeljenja. On je udario temelje srpskoj književnoj stvarnosti u Hrvatskoj pa posle toga imamo dosta vrsnih pesnika i pisaca - rekla je Bekić-Vojnović.
Korać je rođen 1929. godine u Čemernici kod Vrginmosta, a preminuo je 1994. godine u Beogradu. Završio je učiteljsku školu u Karlovcu i studij južnoslavenskih književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu gde je i doktorirao. Na početku naučnog rada primarno se bavio proučavanjem hrvatske književnosti, potom srpske književnosti i kulture, a u svojim je naučnim projektima i inicijativama ostavio značajan trag.
- Stanko Korać diplomirao je jugoslavistiku 1956. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a tu je 1961. godine i doktorirao disertacijom o hrvatskom romanu u doba moderne. Radio je prvo kao profesor u Karlovcu, potom je od 1968. godine bio urednik u Srpskome kulturnom društvu, odnosno Izdavačkom preduzeću Prosvjeta u Zagrebu. Godine 1991. otišao je u Beograd. Proučavanjem hrvatske i srpske književnosti posebno se bavio književnim radom Srba u Hrvatskoj - rekla je Bekić-Vojnović.
Imajući u vidu opus Stanka Koraća, kako je zaključeno, on je svojim naučnim i stručnim projektima i inicijativama iz područja istraživanja književnosti i kulture Srba u Hrvatskoj, ostavio značajan trag u hrvatskom i srpskom kulturnom pamćenju.
