Novosti

Kultura

Korać je krčio put

Stanko Korać u mnogim stvarima morao je krčiti put i kretati od početka u vremenima kad se u Hrvatskoj 60-ih počelo okretati glavu od odluka ZAVNOH-a o ravnopravnosti Srba i Hrvata, rekao je Dean Duda na promociji knjige Dušana Marinkovića "Nalaženja Stanka Koraća"

Large korac 6

Čedomir Višnjić, Dušan Marinković, Virna Karlić i Dean Duda (foto Nenad Jovanović)

Velik broj ljudi skupio se 10. decembra u dvorani Središnje biblioteke "Prosvjete" u Zagrebu na promociji knjige "Nalaženja Stanka Koraća: otpor institucionalnoj asimilaciji" čiji je autor sveučilišni profesor u penziji Dušana Marinković, a izdavač SKD "Prosvjeta".

- Ovom knjigom također prigodno obilježavamo 80 godina Prosvjete kojoj je Stanko Korać dao velik doprinos. Poslove koje je Korać započeo skromnim sredstvima sada radi više ljudi u drugačijim okolnostima - rekao je Čedomir Višnjić, urednik izdavačke djelatnosti "Prosvjete".

Kako je naglasila Virna Karlić, profesorica na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, autor knjige Dušan Marinković u višegodišnjem istraživanju i arhivskom radu shvatio je da Koraćev opus nije dobio odgovarajuću pažnju.

- Knjiga je podijeljena u pet poglavlja baziranih na etapama njegovog života i rada. U prvom poglavlju "Djetinjstvo" opisuje se razdoblje obrazovanja i sticanja naučnih saznanja. Drugo poglavlje odnosi se na rukovođenje Pedagoškom akademijom u Karlovcu, što je i njegov najintenzivniji period, jer je tih godina napisao tri monografije, uređivao ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti i napisao niz znanstvenih radova. Tada počinje i jačanje društvenog angažmana, uključujući i reakcije na Deklaraciju o položaju hrvatskog jezika iz 1967. - kazala je Karlić.

Istaknula je da se treće poglavlje odnosi na njegov rad u "Prosvjeti" od 1969. do 1972. kad se Društvo zabranjuje. Tih godina bavi se književnošću Srba u Hrvatskoj i izazovima s kojima su se suočavali. Pažnju prenosi s hrvatskih na autore dvojne pripadnosti. Piše monografiju o Vladanu Desnici i uređuje ediciju "Vjetrom vijani".

- Četvrto poglavlje odnosi se na pisanje Hrestomatije u koju je planirao uključiti pisce od početka 19. vijeka do 60-ih godina 20. vijeka. Na recenziju se čekalo nekoliko godina, a objavljena je tek 1979. To je vrijeme kad Korać čuva imovinu Društva, a krajem 80-ih ima ulogu u obnovi njegovog rada. Završno poglavlje odnosi se na njegov boravak u Beogradu - ispričala je i naglasila da knjiga nudi pregled kulturnih radova iz raznih uglova te rasvjetljava motive i daje uvid u njegov književni rad i rad institucija u kojima je djelovao.

Dean Duda, profesor na Odsjeku za komparativnu književnost FF-a, istaknuo je da Korać u mnogim stvarima morao krčiti put i kretati od početka u vremenima kad se u Hrvatskoj 60-ih počelo okretati glavu od odluka ZAVNOH-a o ravnopravnosti Srba i Hrvata. Istaknuo je i da je u mnogo čemu bio samouk, ali i da je sav njegov rad bio usmjeren javnoj koristi.

- Korać je pokazao da Srbi imaju građu za pamćenje - rekao je Marinković koji je govorio o poznanstvu i suradnju s Koraćem te o svojim istraživanjima.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više